Gnojidba  Kalkulatori  Zemljišni resursi Zanimljivosti

Logo "Tlo i biljka"

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

http://tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

https://www.tlo-i-biljka.eu

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 

Novi tekstovi:

 

Novosti, zanimljivosti i inovacije:

 

 

Slike naše poljoprivrede

Poljoprivreda RH u brojkama

 

 

 

 

Osječka Tvrđa (kratki video; 2:52 min):

Osječka Tvrđa; 720p; 99,7 MB

Osječka Tvrđa; 1080p; 200,0 MB

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka. Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i rezličitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim  poljoprivredama, te umjesto da napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji.


Biljna proizvodnja oduvijek je ovisi o vremenskim uvjetima koji su najčešće veoma varijabilni, često i hiroviti, kako tijekom jedne vegetacijske sezone, tako i po godinama, a poljoprivrednici se tome moraju znati i moći prilagodi. Vremenski uvjeti, a time i svi ostali (zemljišni, biljni, ekonomski i dr.) nikada nisu jednaki, a sve to utječe na ishranu usjeva pa gnojidba ne može biti svake godine identična

Dušik je u tlu vrlo pokretan i prolazi kroz mnoge složene promjene imobilizacije i mobilizacije, a lako se i brzo vraća u molekularno stanje u kojem je najstabilniji te mu je bioraspoloživa količina vrlo promjenjiva, kako u vremenu, tako i po dubini profila. Stoga je podešavanje gnojidbe dušikom vrlo težak zadatak, osobito za ozime usjeve kad je mineralizacija najčešće blokirana uz intenzivno ispiranje iz rizosfere zbog suviška vlage u tlu te je primjena dušika u više malih doza jedino razumno i učinkovito rješenje. N-raspodjela

Kraći vremenski intervali između primjene gnojiva smanjuje rizik od gubitaka, bilo da se radi o ispiranju, sapiranju ili fiksaciji, odnosno imobilizaciji hraniva kemijskim fizikalnim ili biološkim putom, a nije niti potrebno donijeti odmah odluku o ukupno potrebnoj N-dozi. Istraživanja provedena u Kini pokazala su kako je strategija preciznog upravljanja dušikom smanjila primjenu N-gnojiva za 62% (pšenica) i 36% (kukuruz), povećala učinkovitost njegovog korištenja za 68-123 %, odnosno za kukuruz20-61%. Ukupni gubici dušika smanjeni su za 81%, odnosno za kukuruz 57%, te je smanjen ukupni intenzitet emisije stakleničkog plina N2O za 54-68%, odnosno 20-42%.

Niz interakcija između vremenskih uvjeta i svojstava tla odvija se promjenjivim intenzitetom i/ili smjerom, odnosno vremenski uvjeti značajno utječu na utjecaj N-gnojidbe te gnojidbene preporuke koje se isključivo temelje na očekivanom prinosu, a ne uzimaju u obzir godišnju varijabilnost uvjeta uzgoja često imaju za posljedicu netočnu primjenu dušika. Zbog toga je na početku vegetacije veoma teško pouzdano odrediti potrebnu N-dozu pa kad se planira samo jedna naknadna primjena dušika (npr. predsjetveno, startno ili u prihrani, uključujući osnovnu gnojidbu) kako bi se umanjio rizik, najčešće se pretjeruje s dozom. Suvišna  ili luksuzna primjena N izravno povećava trošak uzgoja, smanjuje njenu učinkovitost i kvalitetu prinosa i zbog većih gubitaka dušika negativno utječe na okoliš. Međutim, puno bolje rješenje je višekratna primjena dušika tijekom vegetacije (Slika), jer se tako unosi njegova manja količina dovoljna za ishranu usjeva u pojedinim etapama razvoja, smanjuje mogućnost gubitaka i povećava kako agronomska, tako fiziološka učinkovitost gnojidbe. Također, opće prihvaćena strategija višekratne primjene dušika omogućuje njegovu aplikaciju usklađenu s vremenskim uvjetima tijekom vegetacije. Od uvođenja Nmin metode (1975.) potreba za mineralnim dušikom tla relativno se lako i brzo utvrđuje.

Za potrebe N-prihrane usjeva sve više se koristi snimanje refleksije svjetlosti usjeva (danas uglavnom pomoću dronova, satelita ili na traktor) temeljem čega se izračunavaju indeksi vegetacije, najčešće NDVI indeks (Normalized Difference Vegetation Index ili normalizirani indeks vegetacije), ali se eksperimentira i s drugim indeksima koji su specifični i prilagođeni tlu i vrsti usjeva (npr. prilagodba tlu kao što je SAVI = Reflectance Soil Adjusted Vegetation Indeks,  EVI = Enhanced Vegetation Index, NNI = Nutrition Nitrogen Index) i dr. N‑senzori postavljeni na traktor skeniraju multispektralno usjev u stvarnom vremenu N-prihrane) i izračunavaju optimalnu N-dozu za raspodjeljivač gnojiva u pokretu.


U fokusu: Ekonomika i optimizacija gnojidbe

U svakoj, pa tako i poljoprivrednoj proizvodnji za ostvarivanje dobiti potrebno je da prihodi budu veći od troškova. Budući da su interakcije između usjeva, tehnologije proizvodnje i okoliša veoma složene uslijed velikog broja faktora biotske i abiotske naravi, odluka o optimizaciji gnojidbe zahtijeva svestranu analizu profitabilnosti ulaganja sa željenim rezultatom, ali se intenzitet gnojidbe i norma sjetve moraju tretirati različito u odnosu na druge troškove, jer se te vrijednosti mogu mijenjati. Npr. u primjeni pesticida moraju se poštivati određene norme da bi učinak bio očekivan. Krivulja prinosa

Upravljanje hranjivim tvarima u tlu jedan je od najvažnijih aspekata uspješne biljne proizvodnje pa razumijevanje prirodnih zakonitosti biljnog rasta i tvorbe prinosa pomaže u optimizaciji gnojidbe i postizanju najvećeg mogućeg prinosa u konkretnim agrološkim (agronomskim, ekonomskim i agroekološkim uvjetima). Dakle, poljoprivredni proizvođač mora unaprijed znati koliki može i/ili želi postići prinos, uz koje troškove, profit ili eventualno gubitak.

Najjednostavnija procjena isplativosti ulaganja (inputa) u biljnu proizvodnju, visine prinosa i profita temelji se na uporabi polinomne jednadžbe drugog reda (tzv. paraboli). Premda se ova vrsta proračuna lako izvodi, rizik pogreške razmjeran je točnosti podataka kojima se raspolaže, npr. visini inputa (troškova), očekivanoj visini prinosa i njegovoj prodajnoj cijeni. Na primjeru gnojidbe ekonomski optimalna stopa ulaganja je omjer pri kojem je promjena prihoda od proizvodnje jednaka promjeni ulaznih troškova, ili gdje je granični prihod jednak graničnom trošku, pri čemu se ulazni (višestruki) troškovi mogu uzimati istovremeno ili pojedinačno. To olakšava optimizaciju gnojidbe, prvenstveno primjenu dušika koja i najviše utječe na visinu prinosa, a time i na profitabilnost biljne proizvodnje.

Za procijenu gubitka prinosa redukcijom gnojidbe potrebna je vrijednost preporučene N-doze, reducirana N-doza, cijena jedinice aktivne tvari, cijena jedinice prinosa, očekivana visina prinosa i ako je poznata visina prinosa bez gnojidbe. Rezultat proračuna u Excel aplikaciji temelji se na kvadratnoj funkciji i prikazuje se grafikonom, a predstavlja konzervativnu procjenu prinosa uz reduciranu gnojidbu.


Znanje je bogatstvo (Litterae thesarum est; Petronije)

Znanje je moć (Scientia potestas est; Francis Bacon)

Znanje je blago bez težine; nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica)

Kako siješ tako ćeš i žeti (Ut sementem feceris ita metes; latinska poslovica)

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica)

Čovjek koji je prestar da uči, vjerovatno je uvijek bio prestar za učenje (F. Nietzsche)

Učenje je kao veslanje protiv struje. Čim staneš, neizostavno ideš nazad (B. Britten)

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar)

Kada je učenik spreman, nastavnik će se pojaviti (Andrew Matthews)

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (Albert Einstein)

Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka po pitanjima popravki i rajonizacije zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Dokto-rirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozi-vom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompju-torskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljo-privrednom fakultetu u Osijeku Fiziolo-gija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znastvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja neposrednim proiz-vođačima, što i sada radi.

Vladimir Vukadinović - adresa

Ažurirano: 06.05.2021.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!

OSIJEK Vremenska prognoza