Gnojidba  Kalkulatori  Zem. resursi Zanimljivosti
Logo "Tlo i biljka" Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

http://tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

https://www.tlo-i-biljka.eu

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 

Novi tekstovi:

 

Novosti, zanimljivosti i inovacije:

 

Slike naše poljoprivrede

Poljoprivreda RH u brojkama

 

 

 

Osječka Tvrđa (kratki video; 2:52 min):

Osječka Tvrđa; 720p; 99,7 MB

Osječka Tvrđa; 1080p; 200,0 MB

 

Planinarska staza

(animacija; 6:12 min; 720p; 179 MB):

TV odašiljač Belje - Marija Lord

(animacija u GPX Animator-u; FHD; 5,84 MB):

TV odašiljač Belje - Marija Lord

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka. Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i rezličitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim  poljoprivredama, te umjesto da napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji.


U fokusu: Prednosti i nedostaci uzgoja pokrovnih i međuusjeva

Mnoge biljne vrste  mogu se koristiti kao siderati za zelenu gnojidbu, pokrovni i međuusjevi (usijani između redova glavnog usjeva ili u izdvojene trake (međukultura; intercropping). Najčešće se siju mahunarke i trave (uključujući žitarice), ali sve je veći interes za krstašice (poput repice, gorušice, krmne rotkvice i dr.) i druge biljne vrste poput heljde. Pokrovni usjevi i siderati uzgajaju se s ciljem formiranja, poboljšanja i održavanja povoljne strukture tla, većeg iskorištenja raspoložive sunčane radijacije, boljeg vodnog, zračnog i toplinskog režima, povećanja biogenosti tla (mikrobiološke aktivnosti) i pufernih svojstava, sprječavanja erozije, pojave korova, kao i bolje opskrbe biljaka dušikom, fosforom i mikroelementima (Slika 1.), a siju se još od Rimskog Carstva.

Pokrovni usjevi i siderati unose u tlo svježu organsku tvar iz koje se postupno oslobađa N (tzv. sporotekući izvor dušika) što sprječava njegov gubitak ispiranjem, sapiranjem, volatizacijom ili denitrifikacijom. Lako razgradiva organska tvar tla (npr. aktivna frakcija humusa, žetveni ostaci, organski gnoj, komposti, siderati i sl.) izvor su energije za životnu aktivnost mikroorganizama (kemoheterotrofa). Od ukupne količine nežive organske tvari tla na Zemlji, na humus otpada 60-80 % i premda biljke najveći dio potrebe za ugljikom zadovoljavaju iz atmosfere (kao CO2), većina mikroorganizama u tlu ovisi o Međusjev u trakama kemijskoj energiji i ugljiku organske tvari tla. Također, pokrovni usjevi i međuusjevi mogu imati funkciju živog malča, povećati sekvestraciju ugljika, odnosno zadržavanje ugljika u organskoj tvari (čak i više od no-till prakse), smanjiti albedo golog tla, odnosno refleksiju sunčevog zračenja.

               Sjetvom pokrovnih usjeva, međukultura i plodoreda u skladu je s EU inicijativom održanja biološke raznolikosti i očuvanje usluga ekosustava za dobrobit ljudi, kao i tzv. Zelenim planom EU s ciljem postizanja cilja ugljične neutralnosti do 2050. Međutim, nipošto se ne smije zanemariti činjenica kako je raznolikost tla ispod njegove površine jednako važna kao i raznolikost iznad tla.

U strukturi proizvodnje žitarica u RH dominantno mjesto ima kukuruz (u posljednjih 20 god. prema statistici EU zauzima ~285.000 ha s prosječnim urodom od 2.200.000 t/god.) te od ukupno 804.000 ha oranica, kukuruz se uzgaja na 35,5 % površine. Kako je kukuruz zbog većeg razmaka redova i mogućnosti naknadnog usijavanja međuusjeva veoma pogodan za uzgoj međukultura, a uz to je i vrlo intenzivna kultura koja zahtijeva veliku količinu hraniva da bi se ostvario očekivani prinos, često se postavlja pitanje može li sjetva kukuruza s međuusjevom biti korisna za poljoprivredne proizvođače u RH. Budući da ukupno povećanje prinosa dva ili više usjeva na istoj površini često nije značajno, vjerojatno je najveća korist međukulture u kukuruzu popravljanje svojstava tla, odnosno njegovo svojevrsno regeneriranje. Naime, veća korijenska masa koju razvija međuusjev da bi uspješno prebrodio ljetni zastoj svoje vegetacije rastrest će oranični sloj i smanjiti zbijenost. Zatim, mješavina biljaka zajedno će obrazovati podzemnu mrežu gljivičnih hifa i mikroorganizama koji prenose i dijele esencijalne elemente ishrane poput dušika, fosfora, mangana, sumpora i dr.


U fokusu: Ekonomika i optimizacija gnojidbe

U svakoj, pa tako i poljoprivrednoj proizvodnji za ostvarivanje dobiti potrebno je da prihodi budu veći od troškova. Budući da su interakcije između usjeva, tehnologije proizvodnje i okoliša veoma složene uslijed velikog broja faktora biotske i abiotske naravi, odluka o optimizaciji gnojidbe zahtijeva svestranu analizu profitabilnosti ulaganja sa željenim rezultatom, ali se intenzitet gnojidbe i norma sjetve moraju tretirati različito u odnosu na druge troškove, jer se te vrijednosti mogu mijenjati. Npr. u primjeni pesticida moraju se poštivati određene norme da bi učinak bio očekivan. Krivulja prinosa

Upravljanje hranjivim tvarima u tlu jedan je od najvažnijih aspekata uspješne biljne proizvodnje pa razumijevanje prirodnih zakonitosti biljnog rasta i tvorbe prinosa pomaže u optimizaciji gnojidbe i postizanju najvećeg mogućeg prinosa u konkretnim agrološkim (agronomskim, ekonomskim i agroekološkim uvjetima). Dakle, poljoprivredni proizvođač mora unaprijed znati koliki može i/ili želi postići prinos, uz koje troškove, profit ili eventualno gubitak.

Najjednostavnija procjena isplativosti ulaganja (inputa) u biljnu proizvodnju, visine prinosa i profita temelji se na uporabi polinomne jednadžbe drugog reda (tzv. paraboli). Premda se ova vrsta proračuna lako izvodi, rizik pogreške razmjeran je točnosti podataka kojima se raspolaže, npr. visini inputa (troškova), očekivanoj visini prinosa i njegovoj prodajnoj cijeni. Na primjeru gnojidbe ekonomski optimalna stopa ulaganja je omjer pri kojem je promjena prihoda od proizvodnje jednaka promjeni ulaznih troškova, ili gdje je granični prihod jednak graničnom trošku, pri čemu se ulazni (višestruki) troškovi mogu uzimati istovremeno ili pojedinačno. To olakšava optimizaciju gnojidbe, prvenstveno primjenu dušika koja i najviše utječe na visinu prinosa, a time i na profitabilnost biljne proizvodnje.

Za procijenu gubitka prinosa redukcijom gnojidbe potrebna je vrijednost preporučene N-doze, reducirana N-doza, cijena jedinice aktivne tvari, cijena jedinice prinosa, očekivana visina prinosa i ako je poznata visina prinosa bez gnojidbe. Rezultat proračuna u Excel aplikaciji temelji se na kvadratnoj funkciji i prikazuje se grafikonom, a predstavlja konzervativnu procjenu prinosa uz reduciranu gnojidbu.


Znanje je bogatstvo (Litterae thesarum est; Petronije)

Znanje je moć (Scientia potestas est; Francis Bacon)

Znanje je blago bez težine; nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica)

Kako siješ tako ćeš i žeti (Ut sementem feceris ita metes; latinska poslovica)

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica)

Čovjek koji je prestar da uči, vjerovatno je uvijek bio prestar za učenje (F. Nietzsche)

Učenje je kao veslanje protiv struje. Čim staneš, neizostavno ideš nazad (B. Britten)

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar)

Kada je učenik spreman, nastavnik će se pojaviti (Andrew Matthews)

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (Albert Einstein)

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka po pitanjima popravki i rajonizacije zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znastvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja neposrednim proizvođačima, što i sada radi.

Ažurirano: 20.09.2021.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!

OSIJEK Vremenska prognoza