Tlo i biljka
SOIL and PLANT
Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović
Vukovarska 124
HR-31000 Osijek
e-mail:
vladimir@tlo-i-biljka.eu
http://tlo-i-biljka.eu
https://tlo-i-biljka.eu
https://www.tlo-i-biljka.eu
Slike naše poljoprivrede
Poljoprivreda RH u brojkama
HD Windows
tema VV1
(HD
photos)







Autor: Vladimir Vukadinović
Sva prava pridržana!
|
Novosti, zanimljivosti i inovacije u biljnoj proizvodnji
Stranicu "Novosti i zanimljivosti" pišem kao svojevrsni
blog, ali bez mogućnosti neposrednog komentiranja tekstova, trudeći se da čitateljima prenesem novosti, inovacije
i zanimljivosti iz biljne proizvodnje. Tekstovi su svi u pdf
formatu kako bi ih čitatelji mogli lako arhivirati, posloženi
prema vremenu nastanka te su najnoviji dodani na vrhu stranice.
Čitatelji koji se žele uključiti u pisanje tekstova dobro su
došli, pod uvjetom da su spremni pisati držeći se nekoliko
jednostavnih pravila: tekstovi moraju biti edukativni ili
popularizacijski, stručni ili znanstveni, nekomercijalni,
apolitički, utemeljeni na stvarnosti, podržani provjerljivim
izvorom (najbolje linkom na informaciju), bez senzacionalizma.
Članke koji se ne uklapaju u navedena pravila neće biti
objavljeni, a uz objavljene tekstove bit će objavljeno ime i prezime
autora, te njegov kontakt.
01/2020 Nova paradigma
mineralizacije organske tvari u tlu |
Količine dušika koje se mineraliziraju u nekom tlu
tijekom godine mogu biti značajne s aspekta ishrane
bilja, u povoljnim uvjetima i do 1 kg ha-1
dan-1. Stoga je dobra procjena
potencijala N-mineralizacije (pNmin)
nekog tla važna, ali pouzdanost metodologije često
je vrlo upitna jer na taj proces utječe niz
abiotskih i biotskih činitelja. Donedavno je
postojao uobičajeni prikaz ciklusa dušika u prirodi
temeljem dvije pretpostavke:
1)
biljke koriste samo
anorganski (mineralni) N i loši su konkurenti
mikrobima, razaračima organske tvari tla,
2)
suvremena istraživanja
su nedvojbeno utvrdila da je proces
depolimerizacija polimera uz pomoć izvan
staničnih (egzogenih) enzima koje izlučuju
mikroorganizmi, više biljke korijenom i mikorizne
gljive veoma važan za mineralizaciju organske tvari
u tlu.
Zbog toga je predložen novi integrirani
konceptualni model koji objašnjava kako se
stvarno odvija ciklus dušika u tlu. |
12/2019
Luksuzna gnojidba
lucerne kalijem |
Suvišak kalija može biti
velik problem, a to se često događa kad u tlo dobro
opskrbljeno raspoloživim kalijem gnojidbom unosimo
velike doze K (tzv. luksuzna gnojidba).
Donedavno se smatralo da je najveća opasnost za
biljke i okoliš suvišna primjena dušika, a da
suvišak fosfora i kalija zbog njihove vrlo
ograničene pokretljivosti u tlu ne predstavljaju
problem, naravno osim nepotrebnog troška.
Međutim, novija istraživanja pokazala su kako
lucerna usvaja suviše kalij u količini koja je
nepotrebna za tvorbu suhe tvari i bez ikakvog
povećanja prinosa suhe tvari.
Razlozi suvišnog usvajanja kalija lucernom nisu
jasni, ali treba podsjetiti da taj kemijski element
ima brojne druge fiziološke funkcije koje nisu nužno
povezane s proizvodnjom suhe tvari prinosa i
ugljikohidrata |
11/2019.
Život ispod površine tla |
Suvremena istraživanja
života u tlu sve više primjenjuju nove sustave za
proučavanje mikroorganizama tlu i to bez uzimanja
uzoraka tla ili otvaranja zemljišnih profila,
odnosno bez kopanja. Radi se o
mikročipovima i osjetljivim senzorima za analizu
mikroskopskih vrsta u tlu
koje su brojnije od bilo kojeg
drugog
ekosustava. Naime,
tlo sadrži ogroman broj vrsta mikroorganizama u
fizičkoj i kemijskoj vrlo promjenjivoj sredini, kako
prostorno tako i vremenski.
U žlici tla ima više
mikroorganizama (gljivica i bakterija) nego što ima
ljudi na Zemlji, a taj mikroskopski svijet
nevidljivim je oku i za tradicionalne tehnike
mikrobiološkog istraživanja često težak i teško
shvatljiv. Međutim, novim pristupom pomoću
mikročipova moguće je pratiti ponašanje
mikroorganizama u stvarnom vremenu tako da se
tehnikom mikrofluida
kreiraju relativno maleni
modeli različitih
struktura tla i ekosustava na razini
mikroorganizama. Mikrofluidika (često se naziva i
„tehnologija laboratorije na mikročipu“) omogućuje
istraživačima preciznu kontrolu fluida u mikro
metarskoj, odnosno
simulaciju specifičnih
uvjeta u različitim kemijskim i biološkim sustavima.
|
10/2019.
Kako biološkim putem smanjiti količinu aflatoksina u
kukuruzu? |
Nekoliko usjeva,
uključujući kukuruz, pogođeni su infekcijom
kozmopolitski rasprostranjenom gljivicom Aspergillus
flavus, čiji pojedini sojevi proizvode visoku
koncentraciju aflatoksina opasnog za životinje i
ljude. Gljivicama iz roda Aspergillus pogoduje
visoka temperatura i visoka vlažnost te visok
osmotski tlak supstrata (ugljikohidrata) i visoka
koncentracija kisika te se razvija kao plijesan na
supstratu bogatom ugljikohidratima, kao što je
glukoza ili polisaharidima poput amiloze. Često se
plijesan razvija na klipovima kukuruza, krumpiru,
kruhu itd., a usjevi mogu biti kontaminirani prije i
nakon berbe.
Dugotrajna izloženost
ljudi i životinja hrani koja sadrži aflatoksine,
pored toga što loše utječe na sve organe, posebice
jetru i bubrege, uzrokuje rak jetre te značajno
potiču virusnu infekciju hepatitisom b. Također,
aflatoksini potiču genetske mutacije bakterija
(genotoksičnost) jer utječu na promjene DNK, mogu
izazvati urođene mane novorođenčadi, kroničnu
dijareju, zarazne bolesti, pothranjenost, uzrokuju
imunosupresiju (smanjuju otpornost na infektivne
agense kao što su npr. HIV, tuberkuloza itd.).
|
09/2019.
Jesu li moderne sorte
pšenice bolje od starih? |
Intenzivna poljoprivreda ima sve elemente
industrijske, a podrazumijeva sustav uzgoja pomoću
velike količine rada i kapitala potrebnog za
primjenu visokih doza gnojiva, insekticida,
fungicida, herbicida i dr. Naime, u intenzivnoj
poljoprivredi (High Input Systems) naglašeno je
korištenje visokoučinkovitih strojeva za obradu,
pripremu tla, gnojidbu, sjetvu, kultivaciju,
navodnjavanje, berbu, odnosno žetvu i dr., kako u
biljnoj tako i stočarskoj produkciji. Tako je i
nastao mit kako su moderne sorte pšenice bolje od
starijih jer se oslanjaju na visokoučinkovitu
agrokemiju (gnojiva i pesticide) kojeg otklanja
nedavno objavljeno istraživanje u
Nature Plants.
|
08/2019.
Alergije na hranu |
Alergijske
reakcije su pogrešan i često buran odgovor našeg
imunološkog sustava na signal koji označava
prijetnju tijelu. Kod alergija na hranu, najčešće su
to orašasti plodovi, školjke, pšenica ili mliječni
proizvodi, koji kod nekih ljudi emitiraju alarmni
signal imunološkom sustavu izazivajući reakcije koje
mogu jako varirati ovisno o pojedinoj osobi.
Simptomi alergija na hranu mogu uključivati osip,
svrbež, oticanje nosa i grla, te bolove u trbuhu ili
mučninu, a u ekstremnim slučajevima, alergije na
hranu mogu dovesti do stanja anafilaktičkog šoka
praćenog niskim krvnim tlakom i otežanim disanjem,
što ako se ne liječi, može biti fatalno.
|
07/2019.
K - zanimljiv biogeni
element |
1) Kalij utječe na rad
mnogih enzima u fotosintezi te je naročito važan za
akumulaciju šećera,
2)
Kalij održava
turgor, odnosno turgescentnost stanica, umanjuje
gubitak vode i sprečava uvenuće,
3)
Kalij je element
koji poboljšava kakvoću (veličinu, oblik, boju,
okus, rok trajanja i dr.),
4)
U mnogim usjevima
sadržaj kalija (K) je usporediv sa sadržajem dušika
(N),
5)
Biljke usvajaju
kalij u ionskom obliku (K+),
6)
Biljke kojima
nedostaje K neotporne su na sušu, ekstremne temp.,
štetočine i bolesti i
7)
Dovoljno
raspoloživog K u tlu može povećati rast korijena i
poboljšati toleranciju na sušu.
|
06/2019.
Pomaže li primjena
komercijalne arbuskularne mikorize? |
U posljednje vrijeme sve
je više znanstvenih istraživanja
o primjeni
mikrobioloških gnojiva, posebice bioinokulanata kao
što su arbuskularna mikorizne gljive (AMF), njihovoj
učinkovitosti, profitabilnosti, ali i dugoročnim
posljedicama po okoliš. Trenutno se u svijetu
proizvodi i globalno primjenjuje nekoliko genotipova
AMF
bioinokulanata, ali dokazi o njihovoj djelotvornosti
su oskudni, nepotpuni ili ih uopće nema, unatoč
višedesetljetnoj praksi primjene biognojiva kao
metode za poboljšanje proizvodnje usjeva.
Veoma je zabrinjavajuće
da poljoprivredna praksa nije usklađena s trenutnim
znanstvenim spoznajama o ekološkim posljedicama
uporabe bioinokulanata koji mogu biti i upitni po
kvalitetu hrane, pa sve do utjecaja na biološku
raznolikost tla i funkcioniranja ekosustava, jer
jednom uneseni mikroorganizmi mogu živjeti i
razmnožavati se u tlu, stvarajući promijenjeno
uzgojno okruženje.
|
05/2019.
Može
li kukuruz fiksirati dušik iz atmosfere? |
Kukuruz koji bi
mogao efikasno fiksirati atmosferski dušik kao što
to radi soja uštedio bi silan novac
poljoprivrednicima, smanjio potrošnju mineralnih
i/ili organskih gnojiva, zaštitio okoliš od
prekomjernog zagađenja mineralnim oblicima N,
posebno pitke vode, emisije
plinova „staklene
bašte“
i povećao prinose kukuruza, prvenstveno u siromašnim
i slaborazvijenim zemljama koja oskudijevaju u
hrani, odnosno tamo gdje si poljoprivrednici ne mogu
priuštiti sintetska gnojiva.
Nedavna istraživanja na
Univerzitetu Davis (Kalifornija), Univerzitetu
Wisconsin-Madison i Mars Inc. otkrila su tropski
kukuruz u Oaxaca (Meksiko) koji može usvojiti
značajne količine dušika iz atmosfere koristeći
bakterije. Zračno korijenje tog kukuruza izlučuje
sluz (gel) koji sadrži bakterije (Slika 1.) sposobne
za fiksaciju atmosferskog molekularnog N2 u oblik
koji može kukuruza koristiti za svoje potrebe.
|
04/2019.
Kako temperaturne promjene djeluju na jarovizaciju
ozime pšenice? |
Sposobnost biljaka da
registriraju i reagiraju na promjenu temperature i
osvijetljenosti presudno je za njihov opstanak i
reproduktivni uspjeh pri čemu su temperatura i
fotoperiodizam (reakcija biljke na duljinu
osvjetljavanja) glavni okolišni signali koji se
koriste kao sezonski znakovi za koordinaciju biljaka
razvojne odluke, uključujući vegetativnu do
reproduktivnu tranzicija.
Najnovija istraživanja jarovizacije (vernalizacije) pokazala su kako promjena klime, napose povećanje
temperature, djeluje na poljoprivredno važan proces
vernalizacije, što bi moglo ubuduće pomoći
poljoprivrednim proizvođačima. Jarovizacija je
razvojni stadij u kome biljke izložene utjecaju
niske, ili točnije određene temperature, pretrpe
promjene koje im u kasnijim razdobljima života
omogućuju prijelaz iz vegetativne u generativnu
(reproduktivnu) fazu razvitka.
|
03/2019.
Jesu li biljke
vegetarijanci? |
Ljudi mogu biti
vegetarijanci, odnosno ne jesti meso, ali što je s
drvećem i drugim biljkama? Ukratko,
biljke nisu vegetarijanci, premda
je poznato da zelene biljke same sintetiziraju svoju
hranu (autotrofija, samoishrana), šećere u procesu
fotosinteze, koristeći vodu, ugljični dioksid i
sunčevu svjetlost i pri tom oslobađaju kisik
(rijetki fotosintetski organizmi, npr. purpurne
bakterije koje ne koriste vodu i ne oslobađaju
kisik). Naravno, zaključak i nije posve točan, jer
ovisi o tome kako strogo definiramo
vegetarijanstvo. Naime, biljke ne
jedu izravno životinje, ali ih konzumiraju nakon
njihove smrti i raspadanja u tlu uz pomoć crva,
bakterija, gljiva i dr.
|
02/2019.
Modrozeleni usjev nije i najbolji usjev |
Gnojidba, općenito
upravljanje dušikom, je obzirom na agroekološke
(biljne, zemljišne i klimatske uvjete) kao i
lokalnu agronomsku praksu vrlo specifično i
raznoliko, a promjene bioraspoloživog dušika su
tijekom vegetacije su izrazito dinamične i često
nepredvidljive bez pouzdanih podataka koji se
danas mogu osigurati u vrlo kratkom vremenu.
Istraživanja su
pokazala da je pristup problemu suvišne gnojidbe
dušikom najefikasniji uz primjenu aktivnog senzora
biljnog pokrova. Naime, sustavi bazirani na
senzorima biljnog pokrova imaju nekoliko prednosti.
Njihovo korištenje je brzo i ne destruktivno, a nema
niti drugih troškova osim kupnje senzora. Također,
najnovijim modelima ne smeta različita
osvijetljenost te su mjerenja precizna bez
obzira na vrijeme (oblačno ili sunčano).
|
01/2019.
N-Fix® tehnologija
kao održivo rješenje za usvajanje N iz atmosfere |
Azotic-ova N-Fix®
tehnologija fiksacije atmosferskog dušika
je patentirana tehnologija koja se temelji na
bakteriji Gluconacetobacter
diazotrophicus dobivenoj iz šećerne trske.
Uzgojena kultura bakterija zatim se nanosi na sjeme
različitih usjeva i nakon nicanja formira simbiotski
odnos s biljkom domaćinom,
odnosno kolonizira njene stanice, te joj omogućuje
usvajanje i transformaciju atmosferskog dušika
smanjujući ovisnost usjeva o N-gnojivima.
N-Fix tehnologija ima sljedeće prednosti:
1)
Smanjuje potrošnju
N-gnojiva do 50 % uz niže troškove gnojidbe,
2)
Povećava prinos
koji je bolje kvalitete i 3)
Nema štetnih tvari uz
manje onečišćenje okoliša, posebno vode.
|
12/2018.
Detaljna karta genoma pšenice |
Pšenica je trenutno
najraširenija i najvažnija žitarica na svijetu koja
se uzgaja svake godine na više od 225 milijuna
hektara, ona je najvažniji izvor bjelančevina i
hrana koja globalno učestvuje s 20 % ljudskog unosa
kalorija, a kruh je u većini kultura temelj svakog
obroka. Nakon 13 godina istraživanja, 200
znanstvenika iz 73 istraživačke ustanove iz 20
zemalja predstavilo, nakon detaljnog
sekvencioniranja, DNK pšenice. Veliko istraživanje,
ogroman trud i vrijeme bili su potrebni jer je
pšenični genom zaista veoma kompleksan i velik, pa
je bilo i dosta mišljenja kako je to zapravo
nemoguće učiniti.
|
11/2018.
Plastični onečišćivači prožimaju vodu i zemlju! |
Kontaminacija kopnenih i morskih ekosustava
mikroplastikom ubrzano postaje zabrinjavajuća pojava
diljem svijeta pa i Europe. Naime, korištenje
plastičnog malča za uzgoj usjeva, povrća i drugih biljaka, poznato
je od kraja 1970-ih kao
Bijela
revolucija, dostiglo je neslućene razmjere, a
plastični ostaci značajno mijenjaju fizikalna i
kemijska svojstva tla na koje su kroz evoluciju
prilagođene biljke i mikroorganizmi. Rješenje ove
ekološke katastrofe je primjena znatno skuplje biorazgradive
plastike iz kukuruznog škroba čije je vrijeme razgradnje
47 - 90 dana.
|
10/2018.
Kako se formiraju stabilne mikrobiološke zajednice u
tlu? |
U vrlo malom volumena tla egzistira stotine, često
tisuće različitih vrsta mikroorganizama, različite
brojnosti i brzine razmnožavanja, što najčešće
određuje zastupljenost pojedine vrste u zajednici, a
zajedničko im je svojstvo da često mogu postojati u
višestrukim ili alternativnim stabilnim stanjima
koja se razlikuju između pojedinih zajednica. Njihov
odnos podsjeća na prašumu gdje se pojavljuje niz
sličnih zajednica, ali one sadrže različite vrste, a
pritom mnoge vrste mikroorganizama migriraju iz
susjednog prostora, čestica tla, gdje često
egzistiraju skupovi različitog sastava.
Opisan je
konceptualni model
koji osigurava mehanizme za determinaciju
postojanja višestrukih stabilnih mikrobioloških
zajednica i njihovih prijelaza, kao i
restrukturiranje i njihovu otpornost.
|
09/2018.
Metode za procjenu opskrbljenosti dušikom |
Utvrđivanje
raspoloživosti biljnih hraniva, odnosno njihove
količine koje biljke mogu usvojiti iz tla, temelji
se na primjeni vrlo velikog broja različitih
analitičkih metoda koje pored analize tla obuhvaćaju
biljnu tvar (svježu ili suhu u različitim etapama
razvitka i žetvi).
Pored kemijske
analize tla i biljaka ponekad se koriste i
mikrobiološke metode radi procjene intenziteta
mineralizacije organske tvari tla, kao i
biokemijsko-fiziološke metode analize pojedinih
biljnih funkcija
(npr. enzimatska aktivnost, fotosintetski pigmenti i
dr.), a znatno rjeđe, uglavnom zbog visoke cijene i
dugog vremena provođenja, vegetacijski pokusi (u
poljskim ili nadziranim uvjetima).
U posljednje vrijeme
sve su više prisutne metode kompjutorske simulacije
za utvrđivanje različitih potreba biljaka,
uključujući gnojidbu i zaštitu, kao i daljinska
istraživanja stanja usjeva (npr. sateliti, dronovi,
senzorska detekcija u realnom vremenu kao što je
potreba za N-prihranom i sl.).
|
08/2018.
Prirodno klonirani
usjevi (apomixis) |
Hibridne biljke su u
suvremenoj biljnoj proizvodnji ključ visokih
prinosa, odnosno izvor hrane, goriva i vlakana.
Križanci (hibridi) dvije različite sorte posebno su
izdržljivi i daleko produktivniji u odnosu na
njihove roditeljske generacije, ali se svojstvo
visokog prinosa gubi već u narednoj generaciji što
znatno poskupljuje uzgoj hibridnih biljaka.
Danas je spolni put
reprodukcije sjemena u najvećoj mjeri iskorišten od
strane sjemenskih tvrtki, dok je nespolni
(aseksualni ili apomiktni) put sve više istraživan
jer omogućuje proizvodnju kloniranog,
visokokvalitetnog sjemena usjeva, voća i povrća i to
po znatno nižim cijenama. Stoga se očekuje da će
razvoj tehnologije apomiktnog načina reprodukcije,
odnosno aseksualnog umnažanja sjemena, imati
revolucionarni utjecaj na proizvodnju hrane
snižavanjem troškova i kraćim vremenom uzgoja, ali i
izbjegavanjem komplikacija tipičnih za spolnu
reprodukciju (npr. barijere nekompatibilnosti, kao i
prijenos virusa i endofitnih patogena pri
vegetativnom razmnožavanju).
|
07/2018.
Uništavanje korova plamenom i Brza metoda
procjene žetvenih ostataka |
Efikasno
uništavanje korova bez herbicida veliki je izazov, a
jedna od novih mogućnosti je uništavanje korova
plamenom.
Plamenici na propan smješteni su pod štitove te tako usmjeravaju toplini
prema tlu te ako se pravilno podese ne oštećuju
usjeve. Toplina pod štitovima naglo
raste te brzo isparavanje vode unutar tkiva korova
izaziva pucanje staničnih stjenki, a brzo isušivanje
i visoka temperatura zaustavljaju metabolizam korova
što konačno izaziva njihovo uništenje.
Današnji „smart
mobiteli“
zapravo su kompjutori opremljeni digitalnim
fotoaparatima i globalnim sustavima
geopozicioniranja (GPS) te omogućuju pouzdanu
procjenu pokrivenosti tla žetvenim ostacima usjeva.
Kanadska firma CropPartner
na svojoj web stranici daje detaljne upute
(uključujući i fotografije) za primjenu njihove
slobodno dostupne aplikacije Crop Residue
Estimator.
|
06/2018.
Organska nasuprot konvencionalne proizvodnje hrane |
Nasuprot konvencionalnoj
intenzivnoj
ili integriranoj
poljoprivredi
(s ograničenom razinom primjene kemijskih
sredstava), sve češće se prakticira
organsko-biološka (ili
ekološka), a mnogo rjeđe i biološko-dinamička
agrikultura.
Organska
ili ekološka poljoprivreda
dopušta primjenu samo nekih kemijska sredstva, dok
je biološko-dinamička agrikultura mnogo rjeđe u
primjeni i ona zahtijeva potpuno poštivanje
prirodnih uvjeta uzgoja biljaka te striktno
pridržavanje uputa za pripremu organskog gnojiva i
prirodnih preparat za zaštitu od štetnika i
patogena.
|
05/2018.
Što je to agroekologija |
Može li agroekologija, kao novi poljoprivredni
model, pomiriti
gospodarske i ekološke izazove poljoprivrede i
unaprijediti u bilo kom segmentu našu nedostatnu
poljoprivrednu proizvodnju? Ako je to primarni cilj
nove organizacijske sheme Poljoprivrednog fakulteta
u Osijeku, zasigurno ne.
Pojam agroekologija ima znanstveno i praktično
značenje, ali je ujedno i društveni pokret koji
traži novi način razmatranja poljoprivrede i
njezinog odnosa s društvom. Nastala je spajanjem
dviju znanstvenih disciplina: agronomije i ekologije
i holistički pristupa proizvodnji hrane (holizam
je pogled na svijet i filozofija koja u cjelini vidi
nešto više od zbroja pojedinih njenih dijelova).
|
04/2018. Novi i jeftin način sinteze
bjelančevina |
Znanstvenic fokus
istraživanja proizvodnje više hrane na sve manjim
poljoprivrednim površinama uz rastući stanovnišvo
Zemlje usmjeren je na
bjelančevine
(proteine) jer su oni esencijalni za prehranu svih živih
organizama.
Dana 19. srpnja 2017. tim finskih istraživača izvijestio je da su uspješno sintetizirali
jednostavne bjelančevine pomoću sustava koji pokreće samo obnovljiva energija (npr., sunce, vjetar itd.).
Cijeli proces zahtijeva samo električnu struju, vodu, ugljični dioksid i bakterije koje se brzo i jednostavno umnožavaju,
a sinteza se odvija u laboratorijskim uvjetima, odnosno malim bioreaktorima za elektrolizu
(Sveučilište Lappeenranta i Tehnološki istraživački centar Finske).vvv |
03/2018. Poljoprivredni roboti i
njihova budućnost |
Poljoprivredni roboti
(agbot;
agribot) su strojevi koji obavljaju poslove
samostalno, bez neposrednog upravljanja ljudi i
smanjuju potrebu za manualnim radom, odnosno
ljudskom radnom snagom. Autonomni su u kretanju, a
svoju poziciju utvrđuju pomoću GPS RTK (Real
Time Kinematic;
satelitska navigacija u stvarnom vremenu)
i video kamerama prateći redove biljaka. Poljoprivredni
roboti najzastupljeniji su trenutno u fazi
žetve/berbe i stočarstvu, ali se sve više razvijaju
i za druge zahtjevnije tehnološke operacije, sve
češće i za uništavanje korova.
|
02/2018.
Kako temperatura tla utječe na rast i razvitak
bilja? |
Temperatura
je
važan ekološki čimbenik koji određuje niz strukturnih i
funkcionalnih svojstava
tla, kako prirodnih tako i poljoprivrednih
ekosustava.
U klimatski hladnijim
područjima, npr. brdsko-planinskim
područjima, temperatura u zoni korijena je najvažniji čimbenik tvorbe organske tvari (neto primarna produktivnost)
jer određuje duljinu vegetacije.
Kad je tlo zbijeno
temperatura tla se brže mijenja jer su čestica tla
puno bliže i njen prijenos je znatno brži, dok se
vlažno tlo sporije zagrijava jer isparavanje vode (evaporacija) snižava temperaturu tla. Zbog toga, pravilna obrada,
ali i uzgoj pokrovnih i međuusjeva usjeva utječe na
strukturu tla, sadržaj vode u njemu i temperaturni
režim tla (povećava organsku tvar, sprječava
zbijanje, regulira vodni režim i dr.) štiteći ga od
ekstremnih temperatura.
|
01/2018.
Kako biljni korijen regulira usvajanje vode? |
Korijen reagira na razinu kisika i kalija u tlu
tako da mijenja biljni kapacitet za usvajanje vode.
Kad pore tla sadrže puno vode a malo zraka, u tlu
nema dovoljno kisika (tzv. anaerobioza) što stresno
djeluje na čitavu biljku, jer se usvajanje vode i
hraniva usporava sve do potpunog prekida u uvjetima
hipoksije (potpuni nedostatak kisika u tlu, odnosno
kad je tlo saturirano vodom).
Identificiran je gen HCR1 koji kontrolira
usvajanje vode korijenom obzirom na razinu kisika i
kalija u tlu tako da ograničava usvajanje vode kada
je u tlu manjak kisika, ali samo kad je tlo dobro
opskrbljeno kalijem pa je jasno da je K element koji
pored ublažavanja efekata suše, ima veoma značajnu
ulogu i u uvjetima poplave, odnosno tla saturiranog
vodom.
|
12/2017.
Alelopatija - kemijski ratovi u
biljnom carstvu
|
Alelopatija se javlja
između različitih vrsta „divljih“ i „kulturnih“ biljaka,
ali postoji i u odnosu prema mikroorganizmima. Na
alelopatske odnose između donora i akceptora ovih tvari
utječe niz biotskih i abiotskih čimbenika koji
reguliraju način i intenzitet njihovog djelovanja.
Međusobni utjecaj biljaka putem izlučivanja navedenih
tvari može biti izražen kroz stimulaciju (pozitivna
alelopatija), inhibiciju, pa čak i letalno djelovanje
(negativna alelopatija). Alelopatske supstance važan su
dio biljne obrane od herbivora (biljojeda). Također,
djelovanje alelopatskih kemijskih supstanci mijenja
karakter i intenzitet fiziološko-biokemijskih procesa u
biljkama, kao što su klijanje, rast, mineralna ishrana,
fotosinteza i disanje.
|
11/2017.
Utjecaj pokrovnih usjeva na
agroekosustav i ublažavanje klimatskih promjena
|
Pokrovni usjevi, osim što smanjuju rizik od
erozije oborinama kad je tlo bez vegetacije,
naročito na lakšim i nagnutim zemljištima, umanjuju
mogućnost ispiranja mineralnog dušika, a ako ih čine
u cijelosti ili dijelom leguminoze koje vežu
atmosferski dušik, mogu igrati važnu ulogu u
ublažavanju posljedica klimatskih promjena
poljoprivrede. Sjetva zimskih pokrovnih usjeva
zahtijeva i dobru sinkronizaciju zaoravanja zelene
mase i sjetve/sadnje narednog usjeva jer razgradnja
velike količine organske mase u hladnim uvjetima uz
suvišak ili manjak vode u tlu može biti usporena te
premali razmak između zaoravanja ili valjanja
pokrovnog usjeva može lako izazvati „dušičnu
depresiju“ i usporen start narednog usjeva, dok
valjanje pokrovnog usjeva kod prakticiranja no-till
(bez obrade tla) mora biti prije osjemenjivanja
pokrovnog usjeva ili njihove smjese.
|
10/2017.
Zanimljive činjenice o biljkama
|
Zanimljive činjenice o biljkama u natuknicama
(npr. koliko ima vrsta biljaka, koliko ih je
jestivo, a koliko biljnih vrsta se uzgaja; što je
fotosinteza; kako jako i brzo antopogene aktivnosti
utječu na promjenu vanjskih faktora, odnosno okoliša
i kako to utječe na gubitak biljne i životinjske
raznolikosti, kako utječu korovi na rast usjeva i
sl.).
|
09/2017.
Budućnost poljoprivrede |
Poljoprivreda će u
bliskoj budućnosti sličiti industrijskoj proizvodnji
i funkcionirati poput tvornica sa strogo
kontroliranim procesima kako bi mogla prehraniti sve
veću ljudsku populaciju. U skoroj budućnosti neće
biti dovoljno samo prakticiranje održive
poljoprivrede već je potrebna i znatno veća
produktivnost po jedinici površine, jer održivo
korištenje zemljišta podrazumijeva brigu za njegove
fizičke, gospodarske i društvenu performanse, brigu
za očuvanje i kvalitetu okoliša, ali i trajanje
(izdržljivost) u budućnosti. Naime, nije moguće, a
vjerojatno i niti poželjno definirati održivost
danas za buduće generacije, ali je moguće održavati
potencijal zemljišnih resursa, tako da buduće
generacije mogu razvijati vlastite prioritete
vrijednosti i imati mogućnost zadovoljenja svojih
potreba.
Biljke su kao primarni producenti hrane jedna od
najfascinantnijih i najvažnijih skupine živih
organizama na Zemlji. One transformiraju energiju
Sunca i osiguravaju
hranu za sve ostale organizme istovremeno oblikujući
naš okoliš i klimu, te ako želimo proizvoditi više
hrane moramo razumjeti njihovo funkcioniranja i na
temeljima tzv. nove biologije izgraditi održivu
budućnost koristeći najnaprednije tehnologije.
|
08/2017.
Budućnost proizvodnje
hrane ‐ Aeroponi
|
Premda tehnologija uzgoja bilja u aeroponima
datira iz 30-ih godina prošlog vijeka, tek u
posljednje vrijeme se smatra perspektivnom u urbanoj
produkciji hrane pa je sve više takvih objekata u
odnosu na hidroponske (uzgoj bilja bez tla u vodenoj
hranjivoj otopini) i akvaponske sustave (bilo koji
sustav uzgoja koji kombinira konvencionalnu
akvakulturu s hidroponskim uzgojem bilja u
simbioznom okruženju). U aeroponima, koji su zapravo
potpuno automatizirani i nadziran sustavi primarne
organske produkcije, moguće je proizvoditi hranu
tijekom čitave godine, pa čak i u okolnostima kad
postoje velika ograničenja za konvencionalni uzgoj
(npr. nedostatka poljoprivrednog zemljišta,
nedostatak vode, nepovoljni klimatski uvjeti itd.).
|
07/2017.
Primjena biougljena u
poljoprivredi
|
1) Biougljen
je tvar finozrnate strukture koja se proizvodi iz organskog otpada.
Iznimne je
poroznosti te se primjenom povećava plodnost, posebice kiselih
tala. Tlo s biougljenom bolje zadržava hraniva u zoni korijena,
odnosno sprječeno je ispiranje hraniva iz rizosfere,
povećan kapacitet tla za vodu, primjena pesticida je
učinkovitija, a tlo se jače zagrijava zbog tamnije
boje. Vraćanjem organske tvari u tlo u obliku
biougljena smanjuje de neto količinu
ugljičnog dioksida u zraku koji je
„staklenički plin“.
2) U ekološkoj proizvodnji veoma je važno uspješno
kontrolirati korove, ali kako je njihovo mehaničko
uklanjanje povezano s obradom, odnosno kultivacijom
u površinskom sloju tla intenziviraju se
oksidacijski procesi i gubi humus tla uz veći rizik
od erozije lakih i nagnutih tala. Sjetva u
povaljani, prethodno posijani usjev koji predstavlja
svojevrsni biološki malč može se spriječiti
zakorovljenost usjeva.
|
06/2017.
Kako postići da sve
biljke usvajaju dušik iz zraka? |
Nova tehnologija N-Fix koja
je razvijena na sveučilištu Nottingham omogućuje da
svi poznati usjevi mogu usvajati dušik iz zraka što
će dramatično sniziti troškove proizvodnje jer će se
veoma smanjiti potreba za N i/ili N-prihranom, a
ujedno smanjiti rizik od ekološkog opterećenja
okoliša, posebice nadzemnih i podzemnih voda.
N-Fix tehnologija podrazumijeva prirodnu fiksaciju
dušika iz atmosfere uz pomoć bakterija
inkorporiranih u sve biljne stanice i ne spada u
bioinžinjering ili genetsku modifikaciju (GMO).
|
05/2017.
Koliko je opasan arsen
u tlu i vodi za navodnjavanje? |
Arsen je kemijski element, polumetal (metaloid) i ubraja
se u kategoriju najjačih sistemskih otrova, naročito
njegovi anorganski spojevi koji nam prijete iz vode,
povrća, sredstava za čišćenje, boja i lakova.
Akumulira se u ljudskom organizmu (jetri, slezeni,
bubrezima i koži) pa je dulja izloženost povišenim
koncentracijama arsena pogubna.
Budući da se u Hrvatskoj, osobito istočnoj
Slavoniji, planira navodnjavanje znatno većih
poljoprivrednih površina od sadašnjih 0,76 %,
svakako bi nužno bilo prethodno istražiti koliko ima
arsena u tlu i vodi za navodnjavanje. Svjetska
zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje najviše
do 0,05 mg As po litri vode za navodnjavanje.
|
04/2017.
Kritične zone
istraživanja Zemljine površine |
Kritična zona (CZOs;
Critical
Zone Observatories) je definirana kao tanki,
površinski sloj Zemljine površine prekriven
vegetacijom, a može biti debljine nekoliko
centimetara do više metara. Ovaj, gornji sloj
Zemljine kore neobično je važan ljudima (proizvodnja
hrane, pašnjaci, šume i dr.), ali i cjelokupnoj
flori i fauni našeg planeta te zapravo podržava
život na Zemlji. U posljednjih nekoliko godina ulažu
se diljem Zemlje znatna sredstva za različita
istraživanja koja obuhvaćaju atmosferu, biologiju,
ekologiju, pedologiju, geofiziku, kemiju,
geomorfologiju i hidrologiju, jer je jasno kako je
CZOs pod ogromnim stresom zbog rastuće ljudske
populacije, intenziviranja poljoprivrede, masovne
sječe šuma, izgradnje naselja i infrastrukture,
ubrzanih klimatskih promjena, pojačane erozije,
odnosno sve većeg gubitka plodnog tla.
|
03/2017.
Činjenice o genetički
modificiranoj hrani |
Genetski modificirani organizmi (GMO) je termin
kojim se označavaju organizmi čiji je DNK (deoksiribonukleinska kiselina) promijenjen
genetskim
inženjeringom. DNK sadrži genetske upute (genetski
kod) živih bića, a njezina struktura je u obliku
dvojne spirale dugog lanca nukleotida, a mogućnosti
genetičkog inženjeringa neshvatljivo su velike.
Premda većina istraživanja pokazuje kako GMO
organizmi nisu štetni, anti-GMO aktivisti tvrde da
su dugoročni učinci proizvodnje i korištenja GMO
hrane nepoznati, što je zapravo suština dvojbi kad
je u pitanju GMO hrana.
|
02/2017.
Globalna karta
poljoprivrednog zemljišta |
Broj stanovnika Zemlje
neprestano raste te je važno poznavati nacionalne,
ali i globalne obradive površine. Nedavno su
objavljene točnije procijene poljoprivrednih
zemljišnih resursa što je IIASA Geo-Wiki Project
podržano i
novim, preciznijim kartama. EU također provodi
sličan, tzv. Copernicus projekt utvrđivanja
zemljišnog pokrova koji se odvija od 1985. godine do
danas. U projekt je uključeno 30-ak satelita koji
omogućuju širok spektar prikupljanja podataka
potrebnih
za cjelovitu sliku o "zdravlju" Zemlje,
uključujući zaštitu okoliša, prije svega voda i
atmosfere.
Priloženi su i podaci (iBaza/CLC_2012_OB.html)
koji se mogu lako analizirati i usporediti sa drugim
podacima zemljišnog pokrova RH, koji se nažalost
veoma često nekritički i neodgovorno interpretiraju
ili čak i koriste.
|
01/2017.
Kako omogućiti
selekciju kultivara tolerantnih na sušu?
|
Kako pobjediti sušu
koristeći tehniku poljskih pokusa pod nadstrešnicom.
Može li startna
gnojiva zajedno sa sjetvom (u brazdu ili u trake)
ubrzati rani porast kukuruza na hladnim i teškim
tlima, ili je korist od toga suviše mala i
neopravdava ulaganje u starter gnojivo i nabavu
sijačica koje to omogućuju?
|
12/2016.
Značaj makro i
mikroelemenata u prehrani ljudi
|
Biogeni
(neophodni
ili
esencijalni) makro i mikroelementi
neizostavni su u građi velikog broja različitih
spojeva ljudskog i svakog drugog živog organizma.
Mikroelementi, premda ih ljudski, kao i svaki drugi
živi organizam, zahtijeva u maloj količini (potreba
je manja od 200 mg dan-1), sudjeluju u
izgradnji oko 50.000 različitih spojeva, pa jednako
kao kod biljaka izazivaju poremećaje ljudskog
metabolizma, često uz vidljive simptome. Poremećaji
metabolizma koji se kod dužeg manjka mogu
manifestirati kao teži pojavni oblici, odnosno
bolesti, najčešće nastaju zbog nedostatka ili
suviška jednog ili više mikroelemenata, ali probleme
može izazvati i njihova međusobna interakcija,
antagonističkog ili sinergističkog tipa.
|
11/2016.
Kako biljke postižu
suživot s korisnim bakterija?
|
Suživot biljaka i mikroorganizama.
Simbioza kvržičnih bakterija omogućuje biljkama iz
porodice mahunarki da vežu molekularni dušik iz
atmosfere i transformiraju ga u
kemijske oblike koje biljke lako mogu
koristiti za svoje potrebe. Zahvaljujući toj
mogućnosti mahunarke mogu koristiti dušik koji ne
mogu koristiti ostale biljke, a koji ne potječe iz
gnojiva ili razgradnje organske tvari u tlu (mineralizacija). Može li se, kada i kako taj fiziološki
mehanizam ugraditi u sve biljke.
|
10/2016.
Kakav je odnos između boje tla i klime
|
Kakav je utjecaj klime
na boju tla, a klimatskih promjena na efikasnost
fotosinteze, potrebu biljaka za vodom i visinu
prinosa, kao i mogu li biljke regulirati temperaturu
lista neovisno od vanjske temperature zraka?
|
09/2016.
Imaju li biljke inteligenciju?
|
Imaju li biljke inteligenciju?
Kratak tekst o poimanju biljne inteligencije,
odnosno njihove percepcije životne sredine, o
komunikaciji i interakciji s drugim biljkama te
drugim živim bićima. Biljna inteligencija se
može okarakterizirati kao veoma kompleksna,
distribuirana inteligencija koja proizlazi iz
kombiniranog djelovanja više organa, pa čak i
jedinki.
|
08/2016.
Kristaloni i njihova primjena
|
Kristaloni
su zajedničko ime za gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi, ne sadrže
balast te
nakon otapanja daju otopine bez taloga. Također,
neka konvencionalna mineralna gnojiva također su
potpuno topljiva u vodi, ne sadrže balast ili se on
da ukloniti (dekantiranjem, filtracijom,
centrifugiranjem i sl.).
|
07/2016.
Metabolizam i rast biljaka
|
Metabolizam i rast biljaka.
Kako ubrzati rast biljaka i povećati proizvodnju
hrane intenzivirajući fotosintezu, odnosno povećati
učinkovitost korištenja sunčeve energije?
|
06/2016.
Dronovi u poljoprivredi
|
Dronovi u poljoprivredi.
Što su to dronovi, koje su njihove mogućnosti i
nedostatci te kako ih učinkovito i zakonito
koristiti u biljnoj proizvodnji?
|
05/2016.
Može li nedostatak hraniva u tlu ograničiti tvorbu organske tvari zbog klimatskih promjena?
|
Može li nedostatak hraniva u tlu ograničiti tvorbu
organske tvari zbog klimatskih promjena?
Visok prinos kukuruza zahtijeva i više hraniva.
Kako primijeniti satelitske snimke za unapređenje
agrotehnike?
|
04/2016.
Daju li nove sorte viši prinos?
|
Daju li nove sorte viši prinos?
Koliko pomažu pokrovni usjevi? Utječe li plodored na
mikrobiološku aktivnost tla? Koliko suša i ekstremne
vrućine smanjuju prinos žitarica? Sekvencioniranje i
analiza genoma šećerne repe.
|
03/2016.
Zanimljivosti u agrikulturi |
Utječe li mineralna gnojidba na
stabilnost strukturnih agregata tla? Koliko se
nitratnog dušika ispere iz tla? Može li se mjerenjem
lako razgradljive organske tvari tla
predvidjeti prinos? Može li navodnjavanje usjeva
vodom koja sadrži arsen ugroziti zdravlje ljudi?
|
02/2016.
Zašto se voćke suše?
|
Zašto se suše voćke?
Razlozi mogu biti veoma različiti i kompleksni.
Nastala šteta u voćnjacima proteže se na više
godina, sve dok novo zasađena stabla počnu donositi
rod.
|
01/2016.
Stupanj intenziteta i raznolikosti
plodosmjene |
Intenzitet plodosmjene
(ophodnje ili rotacije) broj usjeva uzgajanih u
određenom vremenskom intervalu, a raznolikost
plodosmjene se odnosi na broj uzgajanih različitih
biljnih vrsta, odnosno kultura. Često se postavlja
pitanje „koji je plodored najbolji?“
Premda je puno važnije pitanje „kako najbolje
zaštiti usjeve od korova, bolesti i štetnika i
optimizirati uzgoj usjeva uz manje ulaganje u
agrotehniku“?
|
08/2015.
Tipovi poljoprivredne proizvodnje |
Definirani su sustavi poljoprivredne
proizvodnje (intezivni, ekstenzivni,
integrirani, ekološki i tradicionalna) uz kratak
opis moderne poljoprivrede te koncepta i principa
održive poljoprivrede.
|
07/2015.
Značaj istraživanja u poljoprivredi |
Značaj
istraživanja u poljoprivredi,
potreba i budućnost proizvodnje hrane, alternative za
veću produkciju hrane.
|
06/2015.
Primjena GIS-a u modernoj biljnoj
proizvodnji
|
Mogućnosti i primjena GIS-a, dronova i
robota u preciznoj poljoprivredi.
|
05/2015.
Što je to biološki sat?
|
Biološki sat,
biokronometrija, kronobiologija, energetske potrebe,
biomasa, bioenergija,
bioetanol, biodizel,
paulovnija.
|
04/2015.
Biljke indikatori
|
Biljke indikatori
kiselosti ili alkalnosti tla, biljne boje, korovi
pokazatelji produktivnih svojstava tla, geobotanika.
|
03/2015.
Što su funkcionalna hrana i
biofortifikacija? |
Funkcionalna
hrana,
biofortifikacija i fortifikacija hrane, genetski
modificirane biljke, konvencionalna selekcija i
selekcija GM biljaka za potrebe biomase i
bioenergije.
|
02/2015.
Svjetski rekordi u biljnoj proizvodnji
|
Svjetski rekordi u visini prinosa pojedinih usjeva i
brzini žetve,
aeroponski uzgoj, najsnažniji traktori, abiotski
(vanjski) stresovi i fiziologija biljnih stresova.
|
01/2015.
Zanimljivosti u agrikulturi
|
Onečišćenje okoliša gnojivima,
doza N i visina prinosa, NDVI procesiranje
satelitskih snimaka, analiza strukture i funkcije
biljaka.
|
Idi na vrh stranice!
|