![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
Tlo i biljka SOIL and PLANT Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović Vukovarska 124 HR-31000 Osijek e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu
HD fotografije VV1 (Download Windows tema VV1) Osječka Tvrđa (video, 2:52 min): Osječka Tvrđa; 1080p; 200,0 MB
Novosti, zanimljivosti i inovacije:
Autor: Vladimir Vukadinović Sva prava pridržana!
|
Novosti, zanimljivosti i inovacije
|
04/2021. 3D kartiranje oraničnog sloja tla |
Kartiranje zemljišta (klasificiranje i istraživanje njegovih pedo-fizikalnih, kemijskih i bioloških, odnosno ukupnih produkcionih svojstava) svojevrsna je dijagnostika, inventarizacija i karakterizacija temeljem koje je moguće pouzdano definiranje pogodnosti za različite namjene prirodnih resursa, prostorno planiranje, poljoprivredno proširenje, zaštita okoliša i slični projekti. Trodimenzionalno kartiranje tla nije novi koncept, ali se korištenjem suvremene digitalne tehnologije i moćnim računalnim kapacitetima 3D karte brzo, lako i jeftino kreiraju. Uobičajene tehnike za procjenu svojstava tla u trodimenzionalnom prostoru uključuje geostatističku interpolaciju pojedinih, ili kombinacije atributa u oraničnom sloju. |
03/2021. |
Zatajenje funkcije Kasparijevog pojasa relativno je često u vidu hidrauličkog kvara, doduše znatno rjeđe u agrofitocenozama (biljke iste vrste; usjev; nasad) nego li u prirodnim fitocinezoma, osobito šumama, a označava se kao embolija ili začepljenje provodnog tkiva biljaka. Emboliju (začepljenje) treba razlikovati od kavitacije (nastaje zbog zračnih čepova), a oboje dovode do prekida provodljivosti ksilema zbog vodnog stresa (suše), smrzavanja biljaka, djelovanja patogena ili zatvaranja puči (tzv. ugljična glad), odnosno prestanka fotosinteze. |
Mnogi misle kako mikroorganizmi uzrokuju samo infekcije i bolesti, osim možda nekoliko vrsta dobrih koji žive u nama i pomažu nam, između ostalog u probavi hrane. Istina je puno drugačija. Naime mikroorganizmi su ogromna grupa raznolikih živih bića mikroskopske veličine od kojih velik broj ima vitalnu ulogu u funkcioniranju života na našoj planeti Zemlji kao što su npr. ekološki procesi poput uklanjanja CO₂ iz atmosfere, ili recikliranja otpadnih materijala i hranjivih sastojaka u tlu i vodi itd. Mnoge vrste mikroorganizama nisu još otkrivene, ili se malo zna o njihov djelovanju i funkcijama, a u takve spadaju i arheje (Archaea).
Nova istraživanja potvrđuju pretpostavku o pretežnoj
ulozi AOA u kontroli amonijeve oksidacije u kiselim
tlima, što je radikalno revidiralo prethodnu mišljenje
da oksidaciju amonijskog dušika u tlu isključivo
reguliraju autotrofni AOB (Amonij-oksidirajuće
bakterije), a povremeno i heterotrofni nitrifikatori.
Otkrivanje ovog ključnog procesa u široko
rasprostranjenim kiselim tlima pomoglo bi u razvoju
učinkovitih bioloških strategija za bolje upravljanje
prometom i ravnotežom dušika u tlu. |
|
Mikro granulirana gnojiva dizajnirana su za
lokaliziranu primjenu te nesmetano prolaze za
vrijeme aplikacije kroz cijevi do depozitora u tlu odmah
pored, ili ispod sjemena, jer imaju sitne i glatke
granule, teško se mrve (ne sadrže prašinu), što uz
jednostavno rukovanje omogućuje precizno doziranje
hraniva u blizini sjemena, odnosno korijena. Mogu
sadržavati i različite dodatke kao što su mikroelementi
(npr. Zn, B i dr.), kao i mikrobiološke inokulante (npr.
rodovi Rhizobia, Bacillus,
Pseudomonas, Azotobacter, mikorizne gljive i dr.),
fitostimulatore (fitohormone) i sl. ogu biti i s
usporenim oslobađanje hraniva, tzv.
pametna gnojiva, a efekt oslobađanja hraniva s
vremenskom zadrškom može se postići i jeftinim
rješenjima, npr. korištenjem različitih otpadnih
proteina (surutke, soje i sl.) koji se razgrađuju u tlu
bez prethodne obrade, a imaju i važnu ulogu kao hranjive
tvari za mikroorganizme. |
|
Nova otkrića sugeriraju da duboki ocean vrvi organizmima
koji proizvode prirodna gnojiva.
Otkrivena je do sada nepoznata vrsta oceanskih
jednostaničnih fotosintetskih bakterija koje fiksiraju
molekularni dušik i transformiraju ga u oblik koji drugi
organizmi mogu koristiti, odnosno reduciraju atmosferski
plinoviti dušik (N2) do amonijaka. Ovo
otkriće može pomoći boljem razumijevanju i modeliranju
globalnog oceanskog ciklusa dušika (N) i ugljika (C).
Naime, premda dušik čini gotovo 80 % (volumno) Zemljine
atmosfere (78,084 %), većina organizama, osobito
biljaka, može ga koristiti samo kada je kemijski vezan
na druge elemente, npr. kao mineralni oblici dušika NH4
ili NO3, a kao komponenta proteina N je
neophodan za sva živa bića. Kruženje fosfora u prirodi dobro je poznato u kopnenim ekosustavima, ali je zapaženo da u oceanima mikrobi transformiraju fosfor još uvijek na nepoznat način. Nova studija otkriva morski ciklus fosfora koji je mnogo složeniji nego što se prije mislilo, a odvija se brzo u realnom vremenu. |
|
Cilj EU nitratne direktive iz 1991. god. (91/676/EEZ) je smanjiti i zaustaviti onečišćenje voda nitratima iz poljoprivrednih izvora kako bi se spriječilo zagađenje zaliha vode.Tada se smatralo se da će to također pomoći u zaštiti ugroženih biljnih vrsta koje mogu biti oštećene visokom razinom nitrata u tlu i vodi
U najnovijem istraživanju u
8 zemalja sjeverne Euroazije međunarodni tim
istraživača, otkrio je da mnoge ugrožene biljne vrste
zapravo trpe zbog ove politike jer je zanemarena uloga
ostalih makronutrijenata. Analizirajući vezu između
bazena biljnih vrsta i njihovih potreba za makro
hranivima u zeljastim ekosustavima pokazalo je da je
apsolutna i relativna dostupnost fosfora (P) kritičnija
od dostupnosti dušika (N) i kalija (K). Premda je
nitratni dušik (NO3-) važan za biljne vrste, njegova
prekomjerna količina može naštetiti biljnoj biološkoj
raznolikosti. Naime, biljne vrste koje zahtijevaju
visoku razinu nitrata mogu istisnuti druge vrste
prilagođene njegovim niskim razinama. |
|
11/2020. |
Ogromne količine stakleničkih plinova zagrijavaju Zemlju
i mijenjaju klimu. Ekstremne vremenske situacije sve su
češće i jače, poplave su češće, suše dulje traju, a neke
su bolesti i štetnici su jači nego ikad. To nisu samo
loše vijesti već i činjenice koje se reflektiraju na
proizvodnju hrane. Posebno su usjevi ranjivi jer su
oplemenjivanjem (pomoću selekcije, križanja i metodama
biotehnologije)
postali ovisni o ljudskoj njezi te izloženi
različitim pretnjama sve većeg intenziteta što će se
vjerojatno i dalje pogoršavati.
Premda „divlji“, nekultivirani rođaci domaćih usjeva
izgledaju kao korovi, oni tisućama godina žive u surovim
klimatskim uvjetima bez ikakve ljudske pomoći. Njihova
otpornost na ekstremne uvijete okoliša daje nadu da se
ta njihova vitalna snaga može prenijeti i na moderne
kultivare, ali tako da i dalje budu kvalitetna i ukusna
hrana. Zbog toga je bilo potrebno istražiti ima li takav
pristup očekivani učinak i daje li prednost tako
oplemenjenim usjevima, a kao objekt istraživanja izabran
je durum, tvrda pšenica (Triticum durum) s visokim
sadržajem proteina. |
10/2020. |
S razvojem i korištenjem satelitskih snimaka, dronova,
senzorske tehnologije i niza drugih tehnoloških
inovacija, moderna poljoprivredna proizvodnja ubrzano se
mijenja. Modernizacija poljoprivrede i korištenje
digitalnih tehnologija dovela je do pojave novih
koncepata kao što su precizna poljoprivreda, pametna
poljoprivreda i digitalna poljoprivreda. Ovi pojmovi,
premda se često misli da su sinonimi, ipak se ponešto
razlikuju u značenju.
Digitalna poljoprivreda obuhvaća sve aspekte
poljoprivredne proizvodnje i strukturno je slična
konceptu pametne poljoprivrede. Međutim, kako se
parametri poljoprivredne proizvodnje razlikuju od
industrijskih procesa, jer ih izravno određuju prirodni
i biološki čimbenici, primjereniji je izraz digitalna
poljoprivreda. |
Pametna poljoprivreda (Smart
Farming)
je suvremeni termin za primjenu podataka i
komunikacijskih tehnologija (Information
and Communication Technologies;
ICT) u poljoprivredi te se često naziva Treća zelene
revolucija ili Poljoprivreda 4.0.
Nakon napretka u uzgoju biljaka i napretka u
oplemenjivanju/genetici, treća zelena revolucija,
odnosno primjena automatiziranih rješenja
poljoprivrednoj proizvodnji, zasniva se na
kombiniranoj primjeni ICT rješenja, odnosno opremi za
preciznu agrotehniku, korištenju interneta (Internet
of Things; tehnologije i sustavi koji se temelje na internetu;
IoT),
senzorima i aktuatorima, sustavima za geopozicioniranje,
brojnim podacima o prostoru, klimi, tlu, biljkama,
tehnologiji i dr., bespilotnim letjelicama (Unmanned
Aerial Vehicles;
UAV; dronovi), robotici itd. |
|
Urea je u svijetu trenutno najčešće korišteno dušično
gnojivo (~60 %) i njena potrošnja i dalje raste, što
zbog niže cijene N iz uree, visoke koncentracije N te
stoga i nižih transportnih i distribucijskih troškova u
odnosu amonijev nitrat. Nakon unosa u tlo urea
doživljava vrlo brzu enzimsku hidrolizu, 1015
puta veću od ne katalizirane reakcije enzimom ureazom
koja je ovisna o niklu (Ni) i transformaciju do
anorganskih (mineralnih) oblika dušika. Katalizator
odgovoran za hidrolizu uree je vrlo učinkovit enzim
ureaza (urea aminohidrolaza) koji proizvode brojne tzv.
ureolitičke bakterije. Budući da je enzimska kataliza
hidrolize uree veoma brza, posebice kad su uvjeti za
djelovanje ureaze u tlu povoljni (npr. prisustvo Ni,
povoljna temperatura i vlaga tla), vrlo su česti su
znati gubici dušika nakon gnojidbe ureom. Izgubljena
količina dušika ovisna je o svojstvima tla pa na laganim
i karbonatnim tlima, plitkoj ili površinskoj primjeni
uree, pri višim temperaturama i većoj vlažnosti tla
gubitak dušika iz uree može biti i do 50 %. |
|
Canopeo
je besplatna aplikacija za pametni mobitel koja
brzo, pouzdano, jednostavna i učinkovita može
analizirati/nadgledati zeleni biljni pokrov (FGCC;
Fractional
Green Canopy Cover)
usjeva. Oslanjaju se na digitalnu analizu fotografije
snimljene mobitelom in-situ. Metoda je nedestruktivna i
dovoljno pouzdana te danas široko korištena u odnosu na
destruktivne metode koje zahtijevaju uzorkovanje biljnog
materijala, njegovu pripremu (sušenje, usitnjavanje) i
kemijsku analizu. Osim aplikacije Canopeo, moguće
je drugim aplikacijama i složenijim sustavima za
skeniranje i digitalnu analizu slike utvrditi i druge
parametre, npr. koliki je LAI (indeks lisne
površine) ili PAI (indeks biljne površine),
koliko je učešće mahunarki u krmnoj smjesi, koji je broj
zrna u klasu žitarica, broj vlati, koncentracija
klorofila i dr. |
|
Čovječanstvo je trenutno zaokupljeno rješavanjem
pandemije Covid-19, a istovremeno u biljnom svijetu
vlada nekoliko epidemija koje napadaju nasade i dovode u
opasnost globalnu proizvodnju hrane. Primjerice,
naranče, masline i banane već su ugrožene na mnogim
područjima bolestima koje napadaju provodni sustav
biljaka i koje se ne mogu spriječiti, a niti liječiti
primjenom pesticida.
Novo razvijen metoda na Masachusetts Institute of
Technology (MIT)
koja koristi mikroinjektore (fitoinjektori) izrađene iz
biomaterijala omogućuje uzimanje uzoraka te
determinaciju patogena, kao i unos potrebnih
supstanci/biljnih lijekova (mikro hraniva, hormona ili
gena) na točnu lokaciju. |
|
05b/2020. |
Biljke unutar usjeva
ne mogu se samo izolirati ili staviti u karantenu
tijekom izbijanja bolesti, ali kad su inficirane nekim
patogenom mogu zatražiti pomoć od korisnih
mikroorganizama iz tla i spriječiti pogubni utjecaj
velikog broja bolesti.
Odavno je poznato da vlaknaste gljive iz roda
Trichoderma mogu kontrolirati neke bolesti te je sve
više istraživanja koja pokušavaju razjasniti mehanizam
biokontrole bolesti bilja. Naime, interakcija korijena s
micelijem nekih gljivica potiče rast i obrambene
reakcije biljaka. |
Mehanizmi otpornosti, odnosno tolerancije biljaka na
stres, započinju percepcijom, slijedi aktivacija gena za
proizvodnju specifičnih tvari koje se uključuju u
zaštitu i popravak staničnih struktura. Otuda je
prepoznavanje signala stresa ključno u indukciji
tolerancije bilja na abiotski stres. Nažalost, biljke
koje su dulje vrijeme izložene stresu, odnosno
nepovoljnim ili čak ekstremnim uvjetima vanjske sredine,
redovito postižu niži prinos kao posljedicu fiziološkog
mehanizma adaptacije (prilagodbe).
Brojna istraživanja pokazala su da važnu ulogu u
signalizaciji različitih abiotičkih stresova,
uključujući sušu, zaslanjenost tla, biljne ozljede i
niske temperature, imaju jasmonati (JA; Jasmonic acid),
oksidirani derivati linolenske kiseline. |
|
Inovacije u korištenju zemljišnih resursa, posebno u
pogledu tla, vode i energije, značajno povećavaju
učinkovitost i visinu prinosa i utječu na globalni rast
održive i profitabilne proizvodnje hrane. U tekstu je
opisan značaj podataka o svojstvima tla, primjena
bespilotnih letjelica i urbana poljoprivreda, odnosno
hidroponski i akvaponski uzgoj. |
|
03/2020. |
Okoliš je zbir uravnoteženih procesa i odnosa između
živog i neživog dijela prirode i svi njeni dijelovi
podliježu interakciji, odnosno međusobnom utjecaju.
Otuda i na biljnu proizvodnju djeluju brojni čimbenici
okoliša kao što su suša, ekstremne temperature, pH tla,
sadržaj i bioraspoloživost hraniva, štetne tvari
(metali, pesticidi i dr.), zagađivači zraka, vode i tla,
ultraljubičasto svjetlo, infekcija usjeva patogenima
itd. Svi oni mogu dovesti do pojave tzv.
oksidacijskog stresa koji uzrokuju reaktivni i vrlo
štetni spojevi kisika (ROS) i oštećuju stanice i biljna
tkiva.
Sunčevo zračenje najvažniji, ujedno i vrlo nepredvidljiv
faktor rasta i razvoja biljaka, koje osim na fotosintezu
djeluje i na vrlo velik broj drugih funkcija biljnih
stanica te se smatra da postoji najmanje 100 gena
osjetljivih na svjetlost od kojih velika većina pokazuje
smanjenu ekspresiju kod visokog intenziteta
osvijetljenosti pa geni koji reguliraju reakcije biljaka
na stres vrlo lako budu foto inducirani. |
Precizna tehnologija (tzv.
precizna agrikultura), sada za aplikaciju
gnojovke dobila je svoju revolucionarnu inačicu koja
omogućuje poljoprivrednim proizvođačima da mogu
primijeniti potrebnu količinu NPK na svakom pojedinom
dijelu parcele temeljem prethodne kemijske analize tla,
precizne raspodjele gnojovke i gnojidbene preporuke.
Naravno, moguće je tijekom aplikacije gnojovke obaviti i
promjene u doziranju hraniva temeljem mjerenja njenog
sastava, količine u spremniku i svojstava tla u stvarnom
vremenu. Preciznu aplikaciju gnojovke omogućuje
John Deere pomoću HarvestLab 3000 koji može
analizirati tekući stajski gnoj na terenu 4.000 puta u
sekundi. Tehnologija će biti uskoro dostupna i u Europi,
premda će se u prvo vrijeme koristiti samo unutar SAD, a
John Deere narudžbe prima od početka kolovoza 2019. god. |
|
Količine dušika koje se mineraliziraju u nekom tlu
tijekom godine mogu biti značajne s aspekta ishrane
bilja, u povoljnim uvjetima i do 1 kg ha-1 dan-1. Stoga je dobra procjena potencijala
mineralizacije dušika (pNmin)
nekog tla važna, ali pouzdanost metodologije često je
vrlo upitna jer na taj proces utječe niz abiotskih i
biotskih činitelja. Donedavno je postojao uobičajeni
prikaz ciklusa dušika u prirodi temeljem dvije
pretpostavke:
1) biljke
koriste samo anorganski (mineralni) N i loši su
konkurenti mikrobima, razaračima organske tvari tla,
2) suvremena
istraživanja su nedvojbeno utvrdila da je proces
depolimerizacija polimera uz pomoć izvan staničnih
(egzogenih) enzima koje izlučuju mikroorganizmi, više
biljke korijenom i mikorizne gljive veoma važan za
mineralizaciju organske tvari u tlu.
Zbog toga je predložen novi integrirani konceptualni
model koji objašnjava kako se stvarno odvija ciklus
dušika u tlu. |
|
Suvišak kalija može biti velik problem, a to se često
događa kad u tlo dobro opskrbljeno raspoloživim kalijem
gnojidbom unosimo velike doze K (tzv. luksuzna
gnojidba). Donedavno se smatralo da je najveća opasnost
za biljke i okoliš suvišna primjena dušika, a da suvišak
fosfora i kalija zbog njihove vrlo ograničene
pokretljivosti u tlu ne predstavljaju problem, naravno
osim nepotrebnog troška.
Međutim, novija istraživanja pokazala su kako lucerna
usvaja suviše kalij u količini koja je nepotrebna za
tvorbu suhe tvari i bez ikakvog povećanja prinosa suhe
tvari. Razlozi suvišnog usvajanja kalija lucernom
nisu jasni, ali treba podsjetiti da taj kemijski element
ima brojne druge fiziološke funkcije koje nisu nužno
povezane s proizvodnjom suhe tvari prinosa i
ugljikohidrata |
|
Suvremena istraživanja života u tlu sve više primjenjuju
nove sustave za proučavanje mikroorganizama tlu i to bez
uzimanja uzoraka tla ili otvaranja zemljišnih profila,
odnosno bez kopanja. Radi se o mikročipovima i
osjetljivim senzorima za analizu mikroskopskih vrsta u
tlu koje su brojnije od bilo kojeg
drugog ekosustava. Naime, tlo sadrži ogroman broj
vrsta mikroorganizama u fizičkoj i kemijskoj vrlo
promjenjivoj sredini, kako prostorno tako i vremenski.
U žlici tla ima više mikroorganizama (gljivica i
bakterija) nego što ima ljudi na Zemlji, a taj
mikroskopski svijet nevidljivim je oku i za
tradicionalne tehnike mikrobiološkog istraživanja često
težak i teško shvatljiv. Međutim, novim pristupom pomoću
mikročipova moguće je pratiti ponašanje mikroorganizama
u stvarnom vremenu tako da se tehnikom mikrofluida
kreiraju relativno maleni modeli različitih struktura
tla i ekosustava na razini mikroorganizama.
Mikrofluidika (često se naziva i „tehnologija
laboratorije na mikročipu“) omogućuje istraživačima
preciznu kontrolu fluida u mikro metarskoj, odnosno
simulaciju specifičnih uvjeta u različitim kemijskim i
biološkim sustavima. |
|
10/2019. |
Nekoliko usjeva, uključujući kukuruz, pogođeni su
infekcijom kozmopolitski rasprostranjenom gljivicom
Aspergillus flavus, čiji pojedini sojevi proizvode
visoku koncentraciju aflatoksina opasnog za životinje i
ljude. Gljivicama iz roda Aspergillus pogoduje visoka
temperatura i visoka vlažnost te visok osmotski tlak
supstrata (ugljikohidrata) i visoka koncentracija kisika
te se razvija kao plijesan na supstratu bogatom
ugljikohidratima, kao što je glukoza ili polisaharidima
poput amiloze. Često se plijesan razvija na klipovima
kukuruza, krumpiru, kruhu itd., a usjevi mogu biti
kontaminirani prije i nakon berbe.
Dugotrajna izloženost ljudi i životinja hrani koja
sadrži aflatoksine, pored toga što loše utječe na sve
organe, posebice jetru i bubrege, uzrokuje rak jetre te
značajno potiču virusnu infekciju hepatitisom b.
Također, aflatoksini potiču genetske mutacije bakterija
(genotoksičnost) jer utječu na promjene DNK, mogu
izazvati urođene mane novorođenčadi, kroničnu dijareju,
zarazne bolesti, pothranjenost, uzrokuju imunosupresiju
(smanjuju otpornost na infektivne agense kao što su npr.
HIV, tuberkuloza itd.). |
Intenzivna poljoprivreda ima sve elemente
industrijske, a podrazumijeva sustav uzgoja pomoću
velike količine rada i kapitala potrebnog za primjenu
visokih doza gnojiva, insekticida, fungicida, herbicida
i dr. Naime, u intenzivnoj poljoprivredi (High Input
Systems) naglašeno je korištenje visokoučinkovitih
strojeva za obradu, pripremu tla, gnojidbu, sjetvu,
kultivaciju, navodnjavanje, berbu, odnosno žetvu i dr.,
kako u biljnoj tako i stočarskoj produkciji. Tako je i
nastao mit kako su moderne sorte pšenice bolje od
starijih jer se oslanjaju na visokoučinkovitu agrokemiju
(gnojiva i pesticide) kojeg otklanja nedavno objavljeno
istraživanje u
Nature Plants. |
|
Alergijske reakcije su pogrešan i često buran odgovor
našeg imunološkog sustava na signal koji označava
prijetnju tijelu. Kod alergija na hranu, najčešće su to
orašasti plodovi, školjke, pšenica ili mliječni
proizvodi, koji kod nekih ljudi emitiraju alarmni signal
imunološkom sustavu izazivajući reakcije koje mogu jako
varirati ovisno o pojedinoj osobi. Simptomi alergija na
hranu mogu uključivati osip, svrbež, oticanje nosa i
grla, te bolove u trbuhu ili mučninu, a u ekstremnim
slučajevima, alergije na hranu mogu dovesti do stanja
anafilaktičkog šoka praćenog niskim krvnim tlakom i
otežanim disanjem, što ako se ne liječi, može biti
fatalno. |
|
1)
Kalij utječe na rad mnogih enzima u fotosintezi
te je naročito važan za akumulaciju šećera, 2)
Kalij održava turgor, odnosno turgescentnost
stanica, umanjuje gubitak vode i sprečava uvenuće,
3) Kalij
je element koji poboljšava kakvoću (veličinu, oblik,
boju, okus, rok trajanja i dr.), 4)
U mnogim usjevima sadržaj kalija (K) je usporediv
sa sadržajem dušika (N), 5)
Biljke usvajaju kalij u ionskom obliku (K+), 6)
Biljke kojima nedostaje K neotporne su na sušu,
ekstremne temp., štetočine i bolesti i 7)
Dovoljno raspoloživog K u tlu može povećati rast
korijena i poboljšati toleranciju na sušu. |
|
06/2019. |
U posljednje vrijeme sve je više znanstvenih
istraživanja o primjeni mikrobioloških gnojiva, posebice
bioinokulanata kao što su arbuskularna mikorizne gljive
(AMF), njihovoj učinkovitosti, profitabilnosti, ali i
dugoročnim posljedicama po okoliš. Trenutno se u svijetu
proizvodi i globalno primjenjuje nekoliko genotipova
AMF bioinokulanata, ali dokazi o njihovoj
djelotvornosti su oskudni, nepotpuni ili ih uopće nema,
unatoč višedesetljetnoj praksi primjene biognojiva kao
metode za poboljšanje proizvodnje usjeva.
Veoma je zabrinjavajuće da poljoprivredna praksa nije
usklađena s trenutnim znanstvenim spoznajama o ekološkim
posljedicama uporabe bioinokulanata koji mogu biti i
upitni po kvalitetu hrane, pa sve do utjecaja na
biološku raznolikost tla i funkcioniranja ekosustava,
jer jednom uneseni mikroorganizmi mogu živjeti i
razmnožavati se u tlu, stvarajući promijenjeno uzgojno
okruženje. |
Kukuruz koji bi mogao efikasno fiksirati atmosferski
dušik kao što to radi soja uštedio bi silan novac
poljoprivrednicima, smanjio potrošnju mineralnih i/ili
organskih gnojiva, zaštitio okoliš od prekomjernog
zagađenja mineralnim oblicima N, posebno pitke vode,
emisije
plinova „staklene bašte“ i povećao prinose kukuruza,
prvenstveno u siromašnim i slaborazvijenim zemljama koja
oskudijevaju u hrani, odnosno tamo gdje si
poljoprivrednici ne mogu priuštiti sintetska gnojiva.
Nedavna istraživanja na Univerzitetu Davis
(Kalifornija), Univerzitetu Wisconsin-Madison i Mars
Inc. otkrila su tropski kukuruz u Oaxaca (Meksiko) koji
može usvojiti značajne količine dušika iz atmosfere
koristeći bakterije. Zračno korijenje tog kukuruza
izlučuje sluz (gel) koji sadrži bakterije sposobne za fiksaciju atmosferskog molekularnog N2
u oblik koji može kukuruza koristiti za svoje potrebe. |
|
04/2019. |
Sposobnost biljaka da registriraju i reagiraju na
promjenu temperature i osvijetljenosti presudno je za
njihov opstanak i reproduktivni uspjeh pri čemu su
temperatura i fotoperiodizam (reakcija biljke na duljinu
osvjetljavanja) glavni okolišni signali koji se koriste
kao sezonski znakovi za koordinaciju biljaka razvojne
odluke, uključujući vegetativnu do reproduktivnu
tranzicija.
Najnovija istraživanja
jarovizacije (vernalizacije)
pokazala su kako promjena klime, napose povećanje
temperature, djeluje na poljoprivredno važan proces
vernalizacije, što bi moglo ubuduće pomoći
poljoprivrednim proizvođačima. Jarovizacija je razvojni
stadij u kome biljke izložene utjecaju niske, ili
točnije određene temperature, pretrpe promjene koje im u
kasnijim razdobljima života omogućuju prijelaz iz
vegetativne u generativnu (reproduktivnu) fazu razvitka. |
Ljudi mogu biti vegetarijanci, odnosno ne jesti meso,
ali što je s drvećem i drugim biljkama? Ukratko,
biljke nisu vegetarijanci, premda je poznato da
zelene biljke same sintetiziraju svoju hranu
(autotrofija, samoishrana), šećere u procesu
fotosinteze, koristeći vodu, ugljični dioksid i sunčevu
svjetlost i pri tom oslobađaju kisik (rijetki
fotosintetski organizmi, npr. purpurne bakterije koje ne
koriste vodu i ne oslobađaju kisik). Naravno, zaključak
i nije posve točan, jer ovisi o tome kako strogo
definiramo
vegetarijanstvo. Naime, biljke ne jedu izravno
životinje, ali ih konzumiraju nakon njihove smrti i
raspadanja u tlu uz pomoć crva, bakterija, gljiva i dr. |
|
Gnojidba, općenito upravljanje dušikom, je obzirom na
agroekološke (biljne, zemljišne i klimatske uvjete) kao
i lokalnu agronomsku praksu vrlo specifično i
raznoliko, a promjene bioraspoloživog dušika su tijekom
vegetacije su izrazito dinamične i često nepredvidljive
bez pouzdanih podataka koji se danas mogu osigurati u
vrlo kratkom vremenu.
Istraživanja su pokazala da je pristup problemu suvišne
gnojidbe dušikom najefikasniji uz primjenu aktivnog
senzora biljnog pokrova. Naime, sustavi bazirani na
senzorima biljnog pokrova imaju nekoliko prednosti.
Njihovo korištenje je brzo i ne destruktivno, a nema
niti drugih troškova osim kupnje senzora. Također,
najnovijim modelima ne smeta različita osvijetljenost te
su mjerenja
precizna bez obzira na vrijeme (oblačno ili sunčano). |
|
01/2019. |
Azotic-ova N-Fix®
tehnologija fiksacije atmosferskog dušika
je patentirana tehnologija koja se temelji na bakteriji
Gluconacetobacter diazotrophicus dobivenoj iz šećerne
trske. Uzgojena kultura bakterija zatim se nanosi na
sjeme različitih usjeva i nakon nicanja formira
simbiotski odnos s biljkom domaćinom, odnosno kolonizira
njene stanice, te joj omogućuje usvajanje i
transformaciju atmosferskog dušika smanjujući ovisnost
usjeva o N-gnojivima.
N-Fix tehnologija ima sljedeće prednosti: 1) Smanjuje
potrošnju N-gnojiva do 50 % uz niže troškove gnojidbe,
2) Povećava prinos koji je bolje kvalitete i 3) Nema
štetnih tvari uz manje onečišćenje okoliša, posebno
vode. |
Pšenica je trenutno najraširenija i najvažnija žitarica
na svijetu koja se uzgaja svake godine na više od 225
milijuna hektara, ona je najvažniji izvor bjelančevina i
hrana koja globalno učestvuje s 20 % ljudskog unosa
kalorija, a kruh je u većini kultura temelj svakog
obroka. Nakon 13 godina istraživanja, 200 znanstvenika
iz 73 istraživačke ustanove iz 20 zemalja predstavilo,
nakon detaljnog sekvencioniranja, DNK pšenice. Veliko
istraživanje, ogroman trud i vrijeme bili su potrebni
jer je pšenični genom zaista veoma kompleksan i velik,
pa je bilo i dosta mišljenja kako je to zapravo nemoguće
učiniti. |
|
Kontaminacija kopnenih i morskih ekosustava
mikroplastikom ubrzano postaje zabrinjavajuća pojava
diljem svijeta pa i Europe. Naime, korištenje plastičnog
malča za uzgoj usjeva, povrća i drugih biljaka, poznato
je od kraja 1970-ih kao Bijela revolucija, dostiglo je
neslućene razmjere, a plastični ostaci značajno
mijenjaju fizikalna i kemijska svojstva tla na koje su
kroz evoluciju prilagođene biljke i mikroorganizmi.
Rješenje ove ekološke katastrofe je primjena znatno
skuplje biorazgradive plastike iz kukuruznog škroba čije
je vrijeme razgradnje 47 - 90 dana. |
|
10/2018. |
U vrlo malom volumena tla egzistira stotine, često
tisuće različitih vrsta mikroorganizama, različite
brojnosti i brzine razmnožavanja, što najčešće određuje
zastupljenost pojedine vrste u zajednici, a zajedničko
im je svojstvo da često mogu postojati u višestrukim ili
alternativnim stabilnim stanjima koja se razlikuju
između pojedinih zajednica. Njihov odnos podsjeća na
prašumu gdje se pojavljuje niz sličnih zajednica, ali
one sadrže različite vrste, a pritom mnoge vrste
mikroorganizama migriraju iz susjednog prostora, čestica
tla, gdje često egzistiraju skupovi različitog sastava.
Opisan je
konceptualni model
koji osigurava mehanizme za determinaciju
postojanja višestrukih stabilnih mikrobioloških
zajednica i njihovih prijelaza, kao i restrukturiranje i
njihovu otpornost. |
Utvrđivanje raspoloživosti biljnih hraniva, odnosno
njihove količine koje biljke mogu usvojiti iz tla,
temelji se na primjeni vrlo velikog broja različitih
analitičkih metoda koje pored analize tla obuhvaćaju
biljnu tvar (svježu ili suhu u različitim etapama
razvitka i žetvi).
Pored kemijske
analize tla i biljaka ponekad se koriste i mikrobiološke
metode radi procjene intenziteta mineralizacije organske
tvari tla, kao i biokemijsko-fiziološke metode analize
pojedinih biljnih funkcija (npr. enzimatska
aktivnost, fotosintetski pigmenti i dr.), a znatno
rjeđe, uglavnom zbog visoke cijene i dugog vremena
provođenja, vegetacijski pokusi (u poljskim ili
nadziranim uvjetima).
U posljednje vrijeme sve su više prisutne metode
kompjutorske simulacije za utvrđivanje različitih
potreba biljaka, uključujući gnojidbu i zaštitu, kao i
daljinska istraživanja stanja usjeva (npr. sateliti,
dronovi, senzorska detekcija u realnom vremenu kao što
je potreba za N-prihranom i sl.). |
|
Hibridne biljke su u suvremenoj biljnoj proizvodnji
ključ visokih prinosa, odnosno izvor hrane, goriva i
vlakana. Križanci (hibridi) dvije različite sorte
posebno su izdržljivi i daleko produktivniji u odnosu na
njihove roditeljske generacije, ali se svojstvo visokog
prinosa gubi već u narednoj generaciji što znatno
poskupljuje uzgoj hibridnih biljaka.
Danas je spolni put reprodukcije sjemena u najvećoj
mjeri iskorišten od strane sjemenskih tvrtki, dok je
nespolni (aseksualni ili apomiktni) put sve više
istraživan jer omogućuje proizvodnju kloniranog,
visokokvalitetnog sjemena usjeva, voća i povrća i to po
znatno nižim cijenama. Stoga se očekuje da će razvoj
tehnologije apomiktnog načina reprodukcije, odnosno
aseksualnog umnažanja sjemena, imati revolucionarni
utjecaj na proizvodnju hrane snižavanjem troškova i
kraćim vremenom uzgoja, ali i izbjegavanjem komplikacija
tipičnih za spolnu reprodukciju (npr. barijere
nekompatibilnosti, kao i prijenos virusa i endofitnih
patogena pri vegetativnom razmnožavanju). |
|
07/2018. |
Efikasno uništavanje korova bez herbicida veliki je
izazov, a jedna od novih mogućnosti je uništavanje
korova plamenom. Plamenici na propan smješteni su pod
štitove te tako usmjeravaju toplini prema tlu te ako se
pravilno podese ne oštećuju usjeve. Toplina pod
štitovima naglo raste te brzo isparavanje vode unutar
tkiva korova izaziva pucanje staničnih stjenki, a brzo
isušivanje i visoka temperatura zaustavljaju metabolizam
korova što konačno izaziva njihovo uništenje.
Današnji „smart mobiteli“ zapravo su kompjutori
opremljeni digitalnim fotoaparatima i globalnim
sustavima geopozicioniranja (GPS) te omogućuju pouzdanu
procjenu pokrivenosti tla žetvenim ostacima usjeva.
Kanadska firma
CropPartner na svojoj
web stranici daje detaljne upute (uključujući i
fotografije) za primjenu njihove slobodno dostupne
aplikacije Crop Residue Estimator. |
Nasuprot konvencionalnoj intenzivnoj ili integriranoj
poljoprivredi (s ograničenom razinom primjene kemijskih
sredstava), sve češće se prakticira
organsko-biološka (ili ekološka), a mnogo rjeđe i
biološko-dinamička agrikultura.
Organska ili ekološka poljoprivreda dopušta primjenu
samo nekih kemijska sredstva, dok je biološko-dinamička
agrikultura mnogo rjeđe u primjeni i ona zahtijeva
potpuno poštivanje prirodnih uvjeta uzgoja biljaka te
striktno pridržavanje uputa za pripremu organskog
gnojiva i prirodnih preparat za zaštitu od štetnika i
patogena. |
|
Može li agroekologija, kao novi poljoprivredni model,
pomiriti gospodarske i ekološke izazove poljoprivrede i
unaprijediti u bilo kom segmentu našu nedostatnu
poljoprivrednu proizvodnju? Ako je to primarni cilj nove
organizacijske sheme Poljoprivrednog fakulteta u
Osijeku, zasigurno ne.
Pojam agroekologija ima znanstveno i praktično značenje,
ali je ujedno i društveni pokret koji traži novi način
razmatranja poljoprivrede i njezinog odnosa s društvom.
Nastala je spajanjem dviju znanstvenih disciplina:
agronomije i ekologije i holistički pristupa proizvodnji
hrane (holizam je pogled na svijet i filozofija koja u
cjelini vidi nešto više od zbroja pojedinih njenih
dijelova). |
|
Znanstveni fokus istraživanja proizvodnje više hrane na
sve manjim poljoprivrednim površinama uz rastući
stanovništvo Zemlje usmjeren je na
bjelančevine (proteine) jer su oni esencijalni za
prehranu svih živih organizama.
Dana 19. srpnja 2017. tim
finskih istraživača izvijestio je da su uspješno
sintetizirali jednostavne bjelančevine pomoću
sustava koji pokreće samo obnovljiva energija (npr.,
sunce, vjetar itd.). Cijeli proces zahtijeva samo
električnu struju, vodu, ugljični dioksid i bakterije
koje se brzo i jednostavno umnožavaju, a sinteza se
odvija u laboratorijskim uvjetima, odnosno malim
bioreaktorima za elektrolizu (Sveučilište Lappeenranta i
Tehnološki istraživački centar Finske). |
|
Poljoprivredni roboti (agbot; agribot) su strojevi koji
obavljaju poslove samostalno, bez neposrednog
upravljanja ljudi i smanjuju potrebu za manualnim radom,
odnosno ljudskom radnom snagom. Autonomni su u kretanju,
a svoju poziciju utvrđuju pomoću GPS RTK (Real
Time Kinematic;
satelitska navigacija u stvarnom vremenu) i video
kamerama prateći redove biljaka. Poljoprivredni roboti
najzastupljeniji su trenutno u fazi žetve/berbe i
stočarstvu, ali se sve više razvijaju i za druge
zahtjevnije tehnološke operacije, sve češće i za
uništavanje korova. |
|
02/2018. |
Temperatura
tla je važan ekološki čimbenik koji određuje niz
strukturnih i funkcionalnih svojstava tla, kako
prirodnih tako i poljoprivrednih ekosustava. U klimatski
hladnijim područjima, npr. brdsko-planinskim područjima,
temperatura u zoni korijena je najvažniji čimbenik
tvorbe organske tvari (neto primarna produktivnost) jer
određuje duljinu vegetacije.
Kad je tlo zbijeno temperatura tla se brže mijenja jer
su čestica tla puno bliže i njen prijenos je znatno
brži, dok se vlažno tlo sporije zagrijava jer
isparavanje vode (evaporacija) snižava temperaturu tla.
Zbog toga, pravilna obrada, ali i uzgoj pokrovnih i
međuusjeva usjeva utječe na strukturu tla, sadržaj vode
u njemu i temperaturni režim tla (povećava organsku
tvar, sprječava zbijanje, regulira vodni režim i dr.)
štiteći ga od ekstremnih temperatura. |
Korijen reagira na razinu kisika i kalija u tlu tako da
mijenja biljni kapacitet za usvajanje vode. Kad pore tla
sadrže puno vode a malo zraka, u tlu nema dovoljno
kisika (tzv. anaerobioza) što stresno djeluje na čitavu
biljku, jer se usvajanje vode i hraniva usporava sve do
potpunog prekida u uvjetima hipoksije (potpuni
nedostatak kisika u tlu, odnosno kad je tlo saturirano
vodom).
Identificiran je gen HCR1 koji kontrolira usvajanje vode
korijenom obzirom na razinu kisika i kalija u tlu tako
da ograničava usvajanje vode kada je u tlu manjak
kisika, ali samo kad je tlo dobro opskrbljeno kalijem pa
je jasno da je K element koji pored ublažavanja efekata
suše, ima veoma značajnu ulogu i u uvjetima poplave,
odnosno tla saturiranog vodom. |
|
|
Alelopatija se javlja između različitih vrsta „divljih“
i „kulturnih“ biljaka, ali postoji i u odnosu prema
mikroorganizmima. Na alelopatske odnose između donora i
akceptora ovih tvari utječe niz biotskih i abiotskih
čimbenika koji reguliraju način i intenzitet njihovog
djelovanja. Međusobni utjecaj biljaka putem izlučivanja
navedenih tvari može biti izražen kroz stimulaciju
(pozitivna alelopatija), inhibiciju, pa čak i letalno
djelovanje (negativna alelopatija). Alelopatske
supstance važan su dio biljne obrane od herbivora
(biljojeda). Također, djelovanje alelopatskih kemijskih
supstanci mijenja karakter i intenzitet
fiziološko-biokemijskih procesa u biljkama, kao što su
klijanje, rast, mineralna ishrana, fotosinteza i
disanje. |
11/2017. |
Pokrovni usjevi, osim što smanjuju rizik od erozije
oborinama kad je tlo bez vegetacije, naročito na lakšim
i nagnutim zemljištima, umanjuju mogućnost ispiranja
mineralnog dušika, a ako ih čine u cijelosti ili dijelom
leguminoze koje vežu atmosferski dušik, mogu igrati
važnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena
poljoprivrede. Sjetva zimskih pokrovnih usjeva zahtijeva
i dobru sinkronizaciju zaoravanja zelene mase i
sjetve/sadnje narednog usjeva jer razgradnja velike
količine organske mase u hladnim uvjetima uz suvišak ili
manjak vode u tlu može biti usporena te premali razmak
između zaoravanja ili valjanja pokrovnog usjeva može
lako izazvati „dušičnu depresiju“ i usporen start
narednog usjeva, dok
valjanje pokrovnog usjeva kod prakticiranja
no-till (bez obrade tla) mora biti prije osjemenjivanja
pokrovnog usjeva ili njihove smjese. |
Zanimljive činjenice o biljkama u natuknicama (npr.
koliko ima vrsta biljaka, koliko ih je jestivo, a koliko
biljnih vrsta se uzgaja; što je fotosinteza; kako jako i
brzo antropogene aktivnosti utječu na promjenu vanjskih
faktora, odnosno okoliša i kako to utječe na gubitak
biljne i životinjske raznolikosti, kako utječu korovi na
rast usjeva i sl.). |
|
Poljoprivreda će u bliskoj budućnosti sličiti
industrijskoj proizvodnji i funkcionirati poput tvornica
sa strogo kontroliranim procesima kako bi mogla
prehraniti sve veću ljudsku populaciju. U skoroj
budućnosti neće biti dovoljno samo prakticiranje održive
poljoprivrede već je potrebna i znatno veća
produktivnost po jedinici površine, jer održivo
korištenje zemljišta podrazumijeva brigu za njegove
fizičke, gospodarske i društvenu performanse, brigu za
očuvanje i kvalitetu okoliša, ali i trajanje
(izdržljivost) u budućnosti. Naime, nije moguće, a
vjerojatno i niti poželjno definirati održivost danas za
buduće generacije, ali je moguće održavati potencijal
zemljišnih resursa, tako da buduće generacije mogu
razvijati vlastite prioritete vrijednosti i imati
mogućnost zadovoljenja svojih potreba.
Biljke su kao primarni producenti hrane jedna od
najfascinantnijih i najvažnijih skupine živih organizama
na Zemlji. One transformiraju energiju Sunca i
osiguravaju hranu za sve ostale organizme
istovremeno oblikujući naš okoliš i klimu, te ako želimo
proizvoditi više hrane moramo razumjeti njihovo
funkcioniranja i na temeljima tzv. nove biologije
izgraditi održivu budućnost koristeći najnaprednije
tehnologije. |
|
Premda tehnologija uzgoja bilja u aeroponima datira iz
30-ih godina prošlog vijeka, tek u posljednje vrijeme se
smatra perspektivnom u urbanoj produkciji hrane pa je
sve više takvih objekata u odnosu na hidroponske (uzgoj
bilja bez tla u vodenoj hranjivoj otopini) i akvaponske
sustave (bilo koji sustav uzgoja koji kombinira
konvencionalnu akvakulturu s hidroponskim uzgojem bilja
u simbioznom okruženju). U aeroponima, koji su zapravo
potpuno automatizirani i nadziran sustavi primarne
organske produkcije, moguće je proizvoditi hranu tijekom
čitave godine, pa čak i u okolnostima kad postoje velika
ograničenja za konvencionalni uzgoj (npr. nedostatka
poljoprivrednog zemljišta, nedostatak vode, nepovoljni
klimatski uvjeti itd.). |
|
1) Biougljen je tvar fino zrnate strukture koja se
proizvodi iz organskog otpada. Iznimne je poroznosti te
se primjenom povećava plodnost, posebice kiselih tala.
Tlo s biougljenom bolje zadržava hraniva u zoni
korijena, odnosno spriječeno je ispiranje hraniva iz
rizosfere, povećan kapacitet tla za vodu, primjena
pesticida je učinkovitija, a tlo se jače zagrijava zbog
tamnije boje. Vraćanjem organske tvari u tlo u obliku
biougljena smanjuje de neto količinu ugljičnog dioksida
u zraku koji je „staklenički plin“.
2) U ekološkoj proizvodnji veoma je važno uspješno
kontrolirati korove, ali kako je njihovo mehaničko
uklanjanje povezano s obradom, odnosno kultivacijom u
površinskom sloju tla intenziviraju se oksidacijski
procesi i gubi humus tla uz veći rizik od erozije lakih
i nagnutih tala. Sjetva u povaljani, prethodno posijani
usjev koji predstavlja svojevrsni biološki malč može se
spriječiti zakorovljenost usjeva. |
|
06/2017. |
Nova tehnologija N-Fix koja je razvijena na sveučilištu
Nottingham omogućuje da svi poznati usjevi mogu usvajati
dušik iz zraka što će dramatično sniziti troškove
proizvodnje jer će se veoma smanjiti potreba za N i/ili
N-prihranom, a ujedno smanjiti rizik od ekološkog
opterećenja okoliša, posebice nadzemnih i podzemnih
voda. N-Fix tehnologija podrazumijeva prirodnu fiksaciju
dušika iz atmosfere uz pomoć bakterija inkorporiranih u
sve biljne stanice i ne spada u bioinženjering ili
genetsku modifikaciju (GMO). |
05/2017. |
Arsen je kemijski element, polumetal (metaloid) i ubraja
se u kategoriju najjačih sistemskih otrova, naročito
njegovi anorganski spojevi koji nam prijete iz vode,
povrća, sredstava za čišćenje, boja i lakova. Akumulira
se u ljudskom organizmu (jetri, slezeni, bubrezima i
koži) pa je dulja izloženost povišenim koncentracijama
arsena pogubna. Budući da se u Hrvatskoj, osobito
istočnoj Slavoniji, planira navodnjavanje znatno većih
poljoprivrednih površina od sadašnjih 0,76 %, svakako bi
nužno bilo prethodno istražiti koliko ima arsena u tlu i
vodi za navodnjavanje. Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO) preporučuje najviše do 0,05 mg As po litri vode za
navodnjavanje. |
Kritična zona (CZOs;
Critical Zone Observatories)
je definirana kao tanki, površinski sloj Zemljine
površine prekriven vegetacijom, a može biti debljine
nekoliko centimetara do više metara. Ovaj, gornji sloj
Zemljine kore neobično je važan ljudima (proizvodnja
hrane, pašnjaci, šume i dr.), ali i cjelokupnoj flori i
fauni našeg planeta te zapravo podržava život na Zemlji.
U posljednjih nekoliko godina ulažu se diljem Zemlje
znatna sredstva za različita istraživanja koja
obuhvaćaju atmosferu, biologiju, ekologiju, pedologiju,
geofiziku, kemiju, geomorfologiju i hidrologiju, jer je
jasno kako je CZOs pod ogromnim stresom zbog rastuće
ljudske populacije, intenziviranja poljoprivrede,
masovne sječe šuma, izgradnje naselja i infrastrukture,
ubrzanih klimatskih promjena, pojačane erozije, odnosno
sve većeg gubitka plodnog tla. |
|
Genetski modificirani organizmi (GMO) je termin kojim se
označavaju organizmi čiji je DNK (deoksiribonukleinska
kiselina) promijenjen genetskim inženjeringom. DNK
sadrži genetske upute (genetski kod) živih bića, a
njezina struktura je u obliku dvojne spirale dugog lanca
nukleotida, a mogućnosti genetičkog inženjeringa
neshvatljivo su velike. Premda većina istraživanja
pokazuje kako GMO organizmi nisu štetni, anti-GMO
aktivisti tvrde da su dugoročni učinci proizvodnje i
korištenja GMO hrane nepoznati, što je zapravo suština
dvojbi kad je u pitanju GMO hrana. |
|
Broj stanovnika Zemlje neprestano raste te je važno
poznavati nacionalne, ali i globalne obradive površine.
Nedavno su objavljene točnije procijene poljoprivrednih
zemljišnih resursa što je IIASA Geo-Wiki Project
podržano i novim, preciznijim kartama. EU također
provodi sličan, tzv. Copernicus projekt utvrđivanja
zemljišnog pokrova koji se odvija od 1985. godine do
danas. U projekt je uključeno 30-ak satelita koji
omogućuju širok spektar prikupljanja podataka potrebnih
za cjelovitu sliku o "zdravlju" Zemlje,
uključujući zaštitu okoliša, prije svega voda i
atmosfere.
Priloženi su i podaci (iBaza/CLC_2012_OB.html)
koji se mogu lako analizirati i usporediti sa drugim
podacima zemljišnog pokrova RH, koji se nažalost veoma
često nekritički i neodgovorno interpretiraju ili čak i
koriste. |
|
01/2017. |
Kako pobijediti sušu koristeći tehniku poljskih pokusa
pod nadstrešnicom. Može li startna gnojiva zajedno sa
sjetvom (u brazdu ili u trake) ubrzati rani porast
kukuruza na hladnim i teškim tlima, ili je korist od
toga suviše mala i neopravdava ulaganje u starter
gnojivo i nabavu sijačica koje to omogućuju? |
Biogeni (neophodni ili esencijalni) makro i
mikroelementi neizostavni su u građi velikog broja
različitih spojeva ljudskog i svakog drugog živog
organizma. Mikroelementi, premda ih ljudski, kao i svaki
drugi živi organizam, zahtijeva u maloj količini
(potreba je manja od 200 mg dan-1), sudjeluju u
izgradnji oko 50.000 različitih spojeva, pa jednako kao
kod biljaka izazivaju poremećaje ljudskog metabolizma,
često uz vidljive simptome. Poremećaji metabolizma koji
se kod dužeg manjka mogu manifestirati kao teži pojavni
oblici, odnosno bolesti, najčešće nastaju zbog
nedostatka ili suviška jednog ili više mikroelemenata,
ali probleme može izazvati i njihova međusobna
interakcija, antagonističkog ili sinergističkog tipa. |
|
11/2016. |
Suživot biljaka i mikroorganizama. Simbioza kvržičnih
bakterija omogućuje biljkama iz porodice mahunarki da
vežu molekularni dušik iz atmosfere i transformiraju ga
u kemijske
oblike koje biljke lako mogu koristiti za svoje potrebe.
Zahvaljujući toj mogućnosti mahunarke mogu koristiti
dušik koji ne mogu koristiti ostale biljke, a koji ne
potječe iz gnojiva ili razgradnje organske tvari u tlu
(mineralizacija). Može li se, kada i kako taj fiziološki
mehanizam ugraditi u sve biljke. |
10/2016.
|
Kakav je utjecaj klime na boju tla, a klimatskih
promjena na efikasnost fotosinteze,
potrebu biljaka za vodom i visinu prinosa, kao i
mogu li biljke regulirati temperaturu lista neovisno od
vanjske temperature zraka? |
Imaju li biljke inteligenciju? Kratak tekst o poimanju
biljne inteligencije, odnosno njihove percepcije životne
sredine, o komunikaciji i interakciji s drugim biljkama
te drugim živim bićima. Biljna inteligencija se može
okarakterizirati kao veoma kompleksna, distribuirana
inteligencija koja proizlazi iz kombiniranog djelovanja
više organa, pa čak i jedinki. |
|
Kristaloni su zajedničko ime za gnojiva koja su u
potpunosti topljiva u vodi, ne sadrže balast te nakon
otapanja daju otopine bez taloga. Također, neka
konvencionalna mineralna gnojiva također su potpuno
topljiva u vodi, ne sadrže balast ili se on da ukloniti
(dekantiranjem, filtracijom, centrifugiranjem i sl.). |
|
Metabolizam i rast biljaka. Kako ubrzati rast biljaka i
povećati proizvodnju hrane intenzivirajući fotosintezu,
odnosno povećati učinkovitost korištenja sunčeve
energije? |
|
Dronovi u poljoprivredi. Što su to dronovi, koje su
njihove mogućnosti i nedostatci te kako ih učinkovito i
zakonito koristiti u biljnoj proizvodnji? |
|
05/2016. |
Može li nedostatak hraniva u tlu ograničiti tvorbu
organske tvari zbog klimatskih promjena? Visok prinos
kukuruza zahtijeva i više hraniva. Kako primijeniti
satelitske snimke za unapređenje agrotehnike? |
Daju li nove sorte viši prinos? Koliko pomažu pokrovni
usjevi? Utječe li plodored na mikrobiološku aktivnost
tla? Koliko suša i ekstremne vrućine smanjuju prinos
žitarica? Sekvencioniranje i analiza genoma šećerne
repe. |
|
Utječe li mineralna gnojidba na stabilnost strukturnih
agregata tla? Koliko se nitratnog dušika ispere iz tla?
Može li se mjerenjem lako razgradljive organske tvari
tla predvidjeti prinos? Može li navodnjavanje usjeva
vodom koja sadrži arsen ugroziti zdravlje ljudi? |
|
Zašto se suše voćke? Razlozi mogu biti veoma različiti i
kompleksni. Nastala šteta u voćnjacima proteže se na
više godina, sve dok novo zasađena stabla počnu donositi
rod. |
|
Intenzitet plodosmjene (ophodnje ili rotacije) broj
usjeva uzgajanih u određenom vremenskom intervalu, a
raznolikost plodosmjene se odnosi na broj uzgajanih
različitih biljnih vrsta, odnosno kultura. Često se
postavlja pitanje „koji je plodored najbolji?“ premda je
puno važnije pitanje „kako najbolje zaštiti usjeve od
korova, bolesti i štetnika i optimizirati uzgoj usjeva
uz manje ulaganje u agrotehniku“? |
|
Definirani su sustavi poljoprivredne proizvodnje
(intenzivni, ekstenzivni, integrirani, ekološki i
tradicionalna) uz kratak opis moderne poljoprivrede te
koncepta i principa održive poljoprivrede. |
|
Značaj istraživanja u poljoprivredi, potreba i budućnost
proizvodnje hrane, alternative za veću produkciju hrane. |
|
Mogućnosti i primjena GIS-a, dronova i robota u
preciznoj poljoprivredi. |
|
Biološki sat, biokronometrija, kronobiologija,
energetske potrebe, biomasa, bioenergija, bioetanol,
biodizel, paulovnija. |
|
Biljke indikatori kiselosti ili alkalnosti tla, biljne
boje, korovi pokazatelji produktivnih svojstava tla,
geobotanika. |
|
Funkcionalna hrana, biofortifikacija i fortifikacija
hrane, genetski modificirane biljke, konvencionalna
selekcija i selekcija GM biljaka za potrebe biomase i
bioenergije. |
|
Revidirano 2020.: Svjetski rekordi u visini prinosa pojedinih usjeva i brzini žetve, najsnažniji traktori, potrošnja mineralnih gnojiva po državama |
|
Onečišćenje okoliša gnojivima, doza N i visina prinosa,
NDVI procesiranje satelitskih snimaka, analiza strukture
i funkcije biljaka. |