Logo "Tlo i biljka"     Gnojidba  Kalkulatori  Zem. resursi Zanimljivosti
 Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

http://tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

https://www.tlo-i-biljka.eu

 

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 

Novi prilozi

 

Tekstovi

 

Zanimljivosti i inovacije

 

Slike naše poljoprivrede

Poljoprivreda RH u brojkama

 

Osjek - kratki filmovi

Osječka Tvrđa; 720p; 100 MB

Osječka Tvrđa; 1080p; 200 MB

Osječka Promenada; 1080p; 271 MB

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka. Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim  poljoprivredama, te umjesto da napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji.


Učinkovita primjena gnojiva ključna je za ekonomičnu, održivu, profitabilnu i ekološki prihvatljivu biljnu proizvodnju ako se gnojidba provodi na znanstvenim principa i opće poznatim pravilima (npr. četiri pravila gnojidbe, zlatna pravila gnojidbe, filozofija gnojidbe i dr.).

Na prvi pogled utvrđivanje potrebe za gnojidbom mnogim se poljoprivrednim proizvođačima čini vrlo jednostavnom, ali poljoprivredna praksa biljne proizvodnje neprestano me demantira. Naime, utvrđivanje potrebe u gnojidbi je egzaktna znanost i mora, da bi bila učinkovita i profitabilna, uvažiti sve relevantne abiotske, odnosno vanjske (okolišne) faktore kao što su klimatski, edafski i fiziografski i biotske (biljne čimbenike) osobito one koji utječu i/ili određuju različite potrebe biljaka u količini, načinu i vremenu primjene neophodnim (biogenim) hranivima. Zbog toga je vrlo problematično, gotovo nemoguće, bez poznavanja svih relevantnih indikatora (pokazatelja ili atributa) plodnosti tla i potrebe biljaka tijekom vegetacije unaprijed odrediti učinkovitu gnojidbu (npr. vrstu hraniva, dozu, način i vrijeme primjene i dr.), osobito dušikom, za različita agroekološka područja pa čak niti za dvije susjedne parcele.

 Usjevi kontinuirano „izvlače“ hranjive sastojke iz tla (jedan dio se i „odnosi“ prinosom s parcele), dio se izgubi transformacijom do nepristupačnih oblika, ispiranjem, erozijom, gubitkom u atmosferu, a dio usvoje mikroorganizmi i korovi pa je znatan dio unešenih hraniva trajno ili privremeno izgubljen. Ako se taj dio hraniva ne nadoknađuje gnojidbom vremenom dolazi do ozbiljnog pada plodnosti i degradacije tla te je neminovna posljedica bitno smanjena produktivnost i ekonomičnost biljnog uzgoja.

Vrhunski i ujedno profitabilni prinos moguće je postići isključivo optimiziranjem cjelokupne agrotehnike i prakse upravljanja biljnom proizvodnjom, pa samo gnojidba, ma kako ona bila važna, nije dovoljna. Suvremena strategija gnojidbe ima za cilj zamijeniti visoko intenzivnu primarnu organsku produkciju visoko učinkovitim sustavom proizvodnje, a to zahtijeva puno više znanja i poznavanje svih relevantnih indikatora (pokazatelja biljnih, zemljišnih, agrotehničkih, agroklimatskih, ekonomskih i tržišnih uvjeta).


U fokusu: Što učiniti da skupo gnojivo ne ugrozi biljnu proizvodnju?

 

Cijene svih inputa u biljnu proizvodnju ove su godine rekordno visoke, osobito dušična gnojiva i gorivo koje ovise od cijene nafte i zemnog plina pa se postavlja pitanje što učiniti da se taj troškovni pritisak smanji, a da biljna proizvodnja ove godine prođe sa što manje poteškoća, po mogućnosti bez gubitaka.

Analiza tla je prvi je korak za smanjenje troškova gnojidbe jer je poznavanje produktivnih svojstava tla uvijek važno, a ako se utvrdi kako gnojivo nije potrebno nemojte ga primjenjivati;

Agronomska efikasnost N-gnojiva je prosječna 50 % te ga je bolje primijeniti u više navrata u manjim dozama, kad je to moguće i kad je potrebno, a ne gledati u kalendar;

Smanjenja doza fosfora i kalija na tlima srednje do dobro opskrbljenim tim elementima ishrane, ili čak preskakanje gnojidbe P i K, neće dovesti do njihovog brzog iscrpljivanja iz tla, niti će odmah utjecati na visinu prinosa, osobito žitarica; Utjecaj gnojidbe na prinos

Ne postoje čudotvorna i/ili iznimno učinkovita tzv. indirektna gnojiva ili preparati koji u maloj dozi rješavaju sve probleme biljne proizvodnje;

Moguće je izmjeniti plan sjetve i rotacije usjeva s onima koji imaju skromnije zahtjeve za gnojidbom, npr. više soje, uljane repice ili suncokreta umjesto kukuruza, šećerne repe i sl., ili tlo ostavite pod ugarom ako vas (EU poticaj) zadovoljava;

Usredotočite se na ranu kontrolu korova i spriječite ih da se natječu s usjevom za svjetlom, vodom, hranivima i prostorom;

Primjenu N približite što je moguće bliže vremenu kad će ga usjev moći usvojiti, a još više bi pomogla tzv. tehnologija promjenjive doze;

Ako možete koristite organska gnojiva, zelenu gnojidbu ili sijte mahunarke kao međuusjev unutar okopavina;

Racionalna i ekonomski isplativa biljna proizvodnja zahtijeva multidisciplinarni pristup i puno znanja za razumijevanje vrlo složenog i dinamičnog sustava tlo-biljka-atmosfera i

Hrana je strateška roba pa bi i vlada RH mogla olakšati uvjete u biljnoj proizvodnji.

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka po pitanjima popravki i rajonizacije zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja neposrednim proizvođačima, što i sada radi.

 

 

Ažurirano: 25.06.2022.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!

Hodanjem do zdravlja

 

Znanje je bogatstvo (Litterae thesarum est; Petronije);

Znanje je moć (Scientia potestas est; Francis Bacon);

Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (Multi multa, nemo omnia novit; lat. poslovica);

Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat);

Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško. (kineska poslovica);

Kako siješ tako ćeš i žeti (Ut sementem feceris ita metes; lat. poslovica);

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica);

Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (Agatha Christie);

Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche);

Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica);

Ne planirati znači planirati neuspjeh (Benjamin Franklin);

Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije);

Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (Tutum omnia legere, non omnibus credere; lat. poslovica);

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar);

Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica);

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (Albert Einstein);

Čovjek uči dok je živ (Vivere tota vita discendum est; lat. poslovica).

 

Hodanjem do zdravlja

OSIJEK Vremenska prognoza