Logo "Tlo i biljka"     Gnojidba  Kalkulatori  Zem. resursi Zanimljivosti
 Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vukovarska 124

HR-31000 Osijek

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

http://tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

https://www.tlo-i-biljka.eu

 

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 

 

 

Novi prilozi

 

Tekstovi

 

Zanimljivosti i inovacije

 

 

 

Slike naše poljoprivrede

Poljoprivreda RH u brojkama

 

 

Osjek - kratki filmovi

Osječka Tvrđa; 720p; 100 MB

Osječka Tvrđa; 1080p; 200 MB

Osječka Promenada; 1080p; 271 MB

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka. Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima, posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim  poljoprivredama, te umjesto da napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji.


U fokusu: Nova paradigma ishrane bilja

Gnojidba usjeva ima ključnu ulogu u postizanju visokih i kvalitetnih prinosa, odnosno dovoljno hrane za ljude i stoku te je stoga najveći izazov biljne proizvodnje unapređenje gnojidbe, odnosno povećanje usvajanje elemenata ishrane, njihov manji zaostatak u tlu, kao i gubitak iz tla procesima ispiranja, volatizacije, denitrifikacije, kemijske, fizičke i biološke fiksacije, što se odnosi jednako na organska i mineralna gnojiva.

Odgovorna ishrana bilja mora osigurati primarnu produkciju organske tvari na održiv način, povećavajući sposobnost Zemlje da podrži zdrav život te promjena paradigme zahtijeva korištenje svih dostupnih organskih i anorganskih gnojiva visoke agronomske efikasnost koja moraju biti prilagođene specifičnostima različitih agroekosustava.

Nova paradigma ishrane bilja uključuje pet glavnih ciljeva koji se mogu ostvariti primjenom šest kompleksnih postupaka (Slika 1.) koji su usmjereni na (1) održivu praksu primjene biljnih hraniva, (2) digitalna rješenja u ishrani usjeva, (3) recikliranju i obnovi hranjivih tvari te održanju plodnosti tla, (4) uzgoju hranjivijih usjeva, (5) korištenju novih vrsta klimatski pametna gnojiva i (6) ubrzanoj primjeni novih saznanja i inovacija za postizanje veće produktivnosti na zdravom tlu. Nova paradigma ishrane bilja

Umjesto plodnosti u znanstveno-stručnoj sredini sve češće se primjenjuje izraz pogodnost tla, a u proizvođačkom miljeu zdravlje tla, koje je neophodno za visoku produktivnost poljoprivrednih i prirodnih ekoloških sustava, kao i održivo korištenje zemljišnih resursa danas, kao i u budućnosti. Zdravlje tla se ne može odrediti mjerenjem samo prinosa usjeva, količinom raspoloživih hraniva u tlu ili bilo kojeg drugog pojedinačnog atributa tla, niti se može izravno mjeriti te se stoga procjenjuju pokazateljima (indikatorima zdravlja) pa buduća istraživanja moraju rješavati konkretne probleme povezujući znanstvena dostignuća s praktičnim inovacijama u agrotehnologiji.

Planirani ciljevi nove paradigme ishrane bilja i njihovo ostvarivanje mogu se postići unutar jedne generacije uz veća ulaganja i usklađenim naporima svih aktera kroz strategije koje integriraju novo znanja, efikasnije prakse proizvodnje zdravije hrane, manje rasipanja, više recikliranja i odgovarajuću razinu trgovine.


U fokusu: Racionalna i učinkovita gnojidba dušikom

Dušik je, agronomski gledano prinosotvorni element ishrane jer ima ključnu ulogu u povećanju proizvodnje hrane, biljke ga zahtijevaju u velikim količinama u odnosu na sve druge biogene elemente, najviše utječe na porast prinosa, suvišna količina onečišćuje vode i atmosferu, a njegova raspoloživost u tlu veoma je promjenjiva, obzirom na njegovu pokretljivost i brzinu.

Vrijeme i način primjene dušika često ima veći utjecaj od N-doze na rast, razvoj i prinos jer N-gubici mogu biti značajni pa trenutno raspoloživa količina dušika u tlu nije dovoljna. Također, potreba za dušikom jako varira ovisno o biljnoj vrsti, fizikalno-kemijskim svojstvima tla, vremenskim uvjetima, očekivanom prinosu i prinosu prethodnog usjeva (tzv. rezidualni dušik, N-kredit (N-fiksacija kvržičnim i nesimbiotskim bakterijama), kao i upravljanja N-gubitkom (npr., vrsta gnojiva, vrijeme, način i dubina aplikacije i dr.). Mnoga istraživanja su pokazala da je u biljnoj proizvodnji gubitak dušika iz tla (Slika) najčešće 40 do 60 % (procjena na makro razini, a za žitarice je i niža, približno između 30 i 35 %) u usporedbi s 68 % ranih 1960-ih. Smatra se kako se na globalnoj razini samo 47 % dušika primjenjenog gnojidbom transformira u požnjevene prinose, pri čemu je od 1960-ih do danas gnojidba dušikom povećana za približno 9 puta.Pokazatelji učinkovitosti korištenja dušika

Naravno, efikasnost korištenja dušika gnojidbom (Slika) znatno se može povećati temeljem kemijske analize tla, planiranjem realne, odnosno moguće visine prinosa, pravodobnom gnojidbom,  bez visokih i jednokratnih doza dušika, odnosno raspodjelom na više rata, osobito u lokaliziranoj primjeni N u blizini sjemena ili aktivne zone korijena biljaka, pazeći na minimalnu udaljenost zbog moguće pojave solnog udara (solni stres).

Ekonomika i profitabilnost proizvodnje su u suvremenoj poljoprivredi prioritet te je povećanje doze gnojiva opravdano sve dok je rast prinosa rentabilan pa svaka gnojidba, a naročito dušikom, koji podlleže velikim gubicima (Slika) mora biti usuglašena s potrebama biljke, odnosno biološki mogućem i ekonomski profitabilnom prinosu.


Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursiu kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.

 

Ažurirano: 02.12.2022.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana

Hodanjem do zdravlja

 

Tekst: Zašto je hodanje zdravo?

Znanje je bogatstvo (Litterae thesarum est; Petronije);

Znanje je moć (Scientia potestas est; Francis Bacon);

Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (Multi multa, nemo omnia novit; lat. poslovica);

Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat);

Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica);

Kako siješ tako ćeš i žeti (Ut sementem feceris ita metes; lat. poslovica);

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica);

Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (Agatha Christie);

Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche);

Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica);

Ne planirati znači planirati neuspjeh (Benjamin Franklin);

Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije);

Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (Tutum omnia legere, non omnibus credere; lat. poslovica);

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar);

Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica);

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (Albert Einstein);

Čovjek uči dok je živ (Vivere tota vita discendum est; lat. poslovica).

 Hodanjem do zdravlja

 

Tekst: Zašto je hodanje zdravo?

OSIJEK Vremenska prognoza