Tlo i biljka web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja |
Tlo i biljka SOIL and PLANT Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu
Novi prilozi
Tekstovi
Zanimljivosti i inovacije
Slike naše poljoprivrede Štete od suše i niske temperature! Amorpha u Osijeku! (Ažurirano: 07.05.2024.)
Hodanjem do zdravlja
Tekst: Zašto je hodanje zdravo?
|
Misija i ciljevi Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka koja je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore. U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili. Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih kriterija koji direktno i/ili indirektno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, ali i za druge namjene. Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji primjenjujući provjerene te izbjegavajući savjete koji nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, zemljišnih klimatskih indikatora biljne proizvodnje. U fokusu: Štete na kukuruzu zbog hladnoće Kukuruz je vrlo osjetljiv na temperature ispod 10'C, osobito u klijanju i nicanju, što može dovesti do zastoja u rastu te znatnih šteta i konačno do manjeg prinosa. Budući da postoje među hibridima kukuruza velike razlike u morfološkim i fiziološkim promjenama uzrokovanim hladnim stresom, niske temperature različito utječu na njihovo klijanje i nicanje te porast mladih biljaka kukuruza može biti znatno usporen, pa i zaustavljen kad temperatura padne ispod 10'C, a najčešće prestaje na temperaturama između 6 i 8'C. Na još nižim temperaturama biljke mogu biti nepovratno oštećene. Budući kako rana sjetva kukuruza može znatno produljiti vegetaciju kukuruza što biljkama omogućuje akumuliranje dodatne biomase i povećanje prinosa pa se problem povećanja tolerancije na hladnoću kukuruza intenzivno istražuje. Međutim, tolerancija kukuruza na hladnoću je složeno svojstvo jer je kumulativna funkcija mnogih fizioloških i molekularnih putova pa je napredak spor. Niske temperature tijekom i neposredno nakon sjetve mogu smanjiti visinu biljke, duljinu korijena, sposobnost korijena da usvaja mineralne hranjive tvari, sadržaj klorofila lista i neto stopu fotosinteze u klijancima i mladim biljkama pa to najčešće rezultirati inhibicijom rasta, smanjenom gustoćom usjeva, žućenjem, uvenućem i nekrozom lišća, ili čak smrću mladih biljaka. Dakle, kako ćete znati ima li šteta od hladnog stresa na vašem usjevu? Budite strpljivi. Nitko ne voli čuti "pričekajmo i vidimo", ali to je neophodno. Niske proljetne temperature mogu rast i razvoj kukuruza i soje značajno usporiti u odnosnu na ono što mnogi doživljavaju kao normalan start tih usjeva u ovo doba godine, pa je potrebno strpljenje u provjeri porasta i razvoja usjeva. Zbog toga je mudro prije sjetve provjeriti temperature tla rano ujutro i vremensku prognozu te uzeti u obzir da vlažna tla ili polja, s više ostataka usjeva najčešće imaju nižu temperature u odnosu na sušnija ili polja s manje ostataka usjeva. Također, važno je provjeriti toleranciji na hladnoću hibrida kukuruza kojeg namjeravate sijati. Imajte na umu da se hibridi razlikuju u toleranciji na hladnoću te uvažiti rezultate ispitivanja tzv. hladne klijavosti, naravno ako su takvi testovi obavljeni. Naime, test hladne klijavosti ne samo da pokazuje postotak tolerantnog sjemena u uzorku, već odražava i njegovu sposobnost da proizvedu normalne biljke u manje optimalnim uvjetima uzgoja. U fokusu:
Biostimulatori i
njihova primjena u biljnoj proizvodnji
|
Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevaju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta. Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe. Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor. Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata poljoprivrednih istraživanja. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.
Ažurirano:
14.05.2024.
Znanje je bogatstvo (Petronije); Znanje je moć (F. Bacon); Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica); Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat); Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica); Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica); Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica); Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie); Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche); Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica); Ne planirati znači planirati neuspjeh (B. Franklin); Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije); Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica); Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (P. Eliar); Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica; Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein); Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica).
|
|