Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja
Logo "Tlo i biljka"

Logo "Tlo i biljka"

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 


Novi prilozi


 

Tekstovi

Svi tekstovi


 

Zanimljivosti i inovacije

Sve zanimljivosti i inovacije


 

Slike naše poljoprivrede
(dobro i loše u biljnoj proizvodnji)

(Ažurirano: 06.03.2024.)

 


 

Hodanjem do zdravlja

 

Tekst: Zašto je hodanje zdravo? 

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka koja je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih kriterija koji direktno i/ili indirektno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, ali i za druge namjene.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji primjenjujući provjerene te izbjegavajući savjete koji nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, zemljišnih klimatskih indikatora biljne proizvodnje.


Osobni stav: Može li biljna proizvodnja biti sigurnija, efikasnija i znatno veća?

Suvremena biljna proizvodnja sve više se oslanja na znanje, odnosno na poznavanje i primjenu prirodnih, ekoloških i ekonomskih princip te koristi suvremenu, provjerenu i pametnu tehnologiju koja omogućava profitabilnost, visok i kvalitetan urod. Činjenica je kako je naša biljna proizvodnja vrlo često arhaična, izvan okvira suvremenih znanstvenih spoznaja, nedosljedno vođena, slabo organizirana te vrlo često nestručna, nelogična pa i apsurdna, bez standardnih i obvezujućih protokola u proizvodnji.

Također, notorna je činjenica da u biljnoj proizvodnji nemamo još uvijek preporučenu, provjerenu i dopuštenu agrotehniku primjerenu pojedinim lokalnim uvjetima kao što je navodnjavanje, gnojidba i prihrana, zaštita, skladištenje proizvoda i dr. (npr. rajonizaciju prema pogodnosti zemljišta za lokalnu biljnu, voćarsku, vinogradarsku i druge proizvodnje, a ne prema regionalnim, vrlo heterogenim uvjetima proizvodnje. Heterogenost ravničarskog zemljišta (Bizovac) Zabrinjavajuće je da još uvijek koristimo tuđa saznanja i praksu jer proizvodnja koja je primjerena drugačijim uvjetima proizvodnje, odnosno različitim agroekološkim i klimatskim, zemljišnim, ekonomskim, sociološkim i tehničkim uvjetima, s drugačijom tradicijom, navikama i potrebama, a primjenjujemo je bez provjere u cijelosti u našim, konkretnim uvjetima.

Važno je napomenuti da u Hrvatskoj AL-metoda, kao niti bilo koja druga kemijska ekstraktivna metoda, nikada nije kalibrirana (umjerena) poljskim i biološkim testovima niti za jedno agroekološko područje RH, osim istočne Slavonije. Zatim, često se gnojidbene preporuke kreiraju na zastarjelim saznanjima i podacima, vrlo često i temeljem tipa tla koristeći zastarjelu pedološku kartu Hrvatske dogotovljenu prije 40-ak godina. Karta je presitnog razmjera (M 1:300.000) s vrlo malo rezltata kemijskih i fizikalnih analiza iz rijetkih profila i prikopki tla te je praktično neprimjenjiva.

Uvjeren sam da bi moderan sustav praćenja zemljišne plodnosti i pogodnosti pokrenuo sve slabiju Hrvatsku poljoprivredu, uveo znanstveno-inženjerski pristup u biljnoj proizvodnji te unaprijedio znanje poljoprivrednih proizvođača i povećao primarnu proizvodnju hrane RH. Čovjek, odnosno njegovo znanje i sposobnost, su jedino ograničenje u stvaranju i uporabi informacija što predstavlja jak izazov njegovim stvaralačkim mogućnostima.


U fokusu: Disanje tla

Mikrobne zajednice tla ključne su za funkcioniranja kopnenih ekosustava i vitalne su za život na našoj planeti jer jedan od glavnih tokova kopnenih ekosustava globalni ciklus ugljika u koji je uključeno disanje (respiracija) tla. One imaju važnu i aktivnu ulogu u plodnosti tla jer obavljaju transformaciju hranjivih tvari (npr., mineralizacija i imobilizacija organske tvari, biološka fiksacija N2 iz zraka itd.), ali i sintetiziraju kompleksne tvari koje utječu na rast i razvitak bilja.

Dakle, mikrobi u tlu, a naročito u rizosferi, osiguravaju biljkama esencijalne hranjive tvari, vitamine i regulatore rasta, pokazuju jak antagonizam prema biljnim patogenima i tako stimuliraju obranu biljaka od štetočina i bolesti. Također, mikrobiološki procesi proizvode staklenički plinovi zahtijevaju bolje poznavanje njihove funkcije jer je to ključno za smanjenje emisija plinova koji utječu na klimatske promjene. Izmjena energije između Sunca i Zemlje

Disanje (respiracija) tla je dobar opći pokazatelj njegove plodnosti (zdravlja) jer je proporcionalno brojnosti i aktivnosti mikroorganizama koji koriste organsku tvar kao izvor energije i ugljika pri čemu se oslobađa ugljični dioksid koji difundira u atmosferu. Zbog toga se disanje tla često koristi kao brz, jeftin i jednostavan način za procjenu biogenosti, odnosno zdravlja tla, u laboratorijskim, kao i poljskim uvjetima. Ovisno od tipa tla, njegovih fizikalno-kemijsko-bioloških svojstava, načina njegove eksploatacije, vegetacije, klime i dr., mjerenja respiracije tla pokazuju značajne vremenske i prostorne varijacije. Vremenske promjene uglavnom ovise od temperature i vlažnosti tla koji kontroliraju proizvodnju CO2 što je najčešće u čvrstoj i pozivnoj korelaciji s produktivnosti kopnenih ekosustava i brzini razgradnje organske tvari tla.

Disanje korijena čini otprilike polovicu ukupnog disanja tla, ali ta vrijednost prilično je varijabilna i može se kretati od 10 do 90 % ovisno o vegetaciji nekog ekosustava, biomasi korijena, zemljišnim i vremenskim uvjetima itd.. Korijen se najvećim dijelom nalazi u gornjem, oraničnom sloju tla premda u potrazi za vodom korijen može mnogo dublje prodrijeti u matični supstrat (C horizont; čvrsta ili klastična stijena, trošina čvrstih stijena ili rastresit, nevezan depozit iz koga je nastalo tlo ili solum, odnosno gornji, biološki aktivi sloj tla). Izdvajanje CO2 korijenom autotrofnih (zelenih) biljaka (i kemoautotrofnih mikroorganizama) smatra se također disanjem tla, jednako kao i disanje heterotrofa koji ne mogu samostalno graditi organsku tvar iz mineralnih spojeva.


Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevaju produktivnosti tala, izradi gnoj­idbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata poljoprivrednih istraživanja. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.

Ažurirano: 17.03.2024.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!



Znanje je bogatstvo (Petronije);

Znanje je moć (F. Bacon);

Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica);

Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat);

Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica);

Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica);

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica);

Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie);

Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche);

Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica);

Ne planirati znači planirati neuspjeh (B. Franklin);

Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije);

Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica);

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (P. Eliar);

Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica;

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein);

Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica).

OSIJEK Vremenska prognoza