Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja
Logo "Tlo i biljka"

Logo "Tlo i biljka"

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 


Novi prilozi


 

Tekstovi

Svi tekstovi


 

Zanimljivosti i inovacije

Sve zanimljivosti i inovacije


 

Slike naše poljoprivrede
(dobro i loše u biljnoj proizvodnji)

Štete od suše i niske temperature!

Amorpha u Osijeku!

(Ažurirano: 07.05.2024.)

 


 

Hodanjem do zdravlja

 

Tekst: Zašto je hodanje zdravo? 

 

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka koja je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih kriterija koji direktno i/ili indirektno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, ali i za druge namjene.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji primjenjujući provjerene te izbjegavajući savjete koji nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, zemljišnih klimatskih indikatora biljne proizvodnje.


U fokusu: Kristaloni

Kristaloni su zajedničko ime za mineralna (umjetna ili artificijelna) gnojiva koja su u potpunosti topljiva u vodi, sadrže hranjive tvari (esencijalne elemente) u lako dostupnoj formi i ne sadrže balast (punilo, odnosno inertnu netopljivu tvar) te nakon otapanja u vodi ne zaostaje talog koji bi mogao blokirati otvore na sustavima za navodnjavanje ili dizne na prskalicama. Smatra se da uvjet topljivosti zadovoljavaju gnojiva koja se u 10 minuta otope najmanje 99 %, a otopina je kemijski stabilna barem tjedan dana i ima slabokiselu pH reakciju (5,5 - 6.5). Također, otopina kristalona mora imati nisku elektroprovodljivost (EC = 0,9 - 1,2 dS m-1), bez ili s minimalnim sadržajem natrija i klora kako ne bi dolazilo do zaslanjivanja supstrata ili tla pri učestaloj fertirigaciji koja je uobičajena u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici).

Primjena kristalonaUobičajeni način pripreme otopine kristalona je da se prvo napravi 10 % koncentracija otopine (1 kg kristalona/gnojiva otopljenog u 10 litara vode) kako bi se osiguralo njegovo potpuno otapanje koja se zatim razrjeđuje do željene koncentracije pomoću pumpe za doziranje. Naravno moguće je u potrebnu količinu vode za fertirigaciju dodati potrebnu količinu kristalona (npr., ako spremnik ima zapreminu 1000 litara, onda se doda 1 kg kristalona, odnosno 1 gram po litri).

Kristaloni ne sadrže talog nakon otapanja, dok mnoga mineralna gnojiva, premda se mnoga lako do potpuno otapaju u vodi, često sadrže manje ili više taloga zbog različitih dodataka (balasta i kondicionera u obliku praha, ulja i dr.) protiv sljepljivanja granula, sprječavanja upijanja vlage, bolje kemijske stabilnosti, sprječavanja eksplozivnosti (posebice nitratnih soli) i dr. Stoga je prije njihove uporabe potrebno provjeriti sadrže li talog (balast) u obliku i količini koja može ometati rad uređaja za fertirigaciju ili začepiti dizne prskalica pri folijarnoj primjeni. Kad mineralno gnojivo sadrži talog, moguće ga je ukloniti različitim načinima, npr. filtracijom, dekantiranjem bistre otopine iznad taloga, centrifugiranjem i sl.

Premda se većina topljivih hranjivih tvari može lako apsorbirati kroz lišće, ali i drugim biljnim organima. Dokazano je da nema veće razlike između usvajanja lišćem i korijenom zbog drugačije anatomske građe ta dva organa. List je prekriven kutikulom, na njemu je velik broj puči, a stanice palisadnog i spužvastog parenhima sadrže klorofil i obavljaju fotosintezu. Međutim, neki od biogenih elemenata sporo se ili nikako ne premještaju descedentno (od lista prema korijenu, npr. kalcij i bor). Voda se može usvajati lišćem, ali i drugim organima. 


U fokusu: Štete na kukuruzu zbog hladnoće

Kukuruz je vrlo osjetljiv na temperature ispod 10'C, osobito u klijanju i nicanju, što može dovesti do zastoja u rastu te znatnih šteta i konačno do manjeg prinosa. Budući da postoje među hibridima kukuruza velike razlike u morfološkim i fiziološkim promjenama uzrokovanim hladnim stresom, niske temperature različito utječu na njihovo klijanje i nicanje te porast mladih biljaka kukuruza može biti znatno usporen, pa i zaustavljen kad temperatura padne ispod 10'C, a najčešće prestaje na temperaturama između 6 i 8'C. Na još nižim temperaturama biljke mogu biti nepovratno oštećene. Budući kako rana sjetva kukuruza može znatno produljiti vegetaciju kukuruza što biljkama omogućuje akumuliranje dodatne biomase i povećanje prinosa pa se problem povećanja tolerancije na hladnoću kukuruza intenzivno istražuje. Međutim, tolerancija kukuruza na hladnoću je složeno svojstvo jer je kumulativna funkcija mnogih fizioloških i molekularnih putova pa je napredak spor. Hladni stres na kukuruzu 2024. Zmajevac

Niske temperature tijekom i neposredno nakon sjetve mogu smanjiti visinu biljke, duljinu korijena, sposobnost korijena da usvaja mineralne hranjive tvari, sadržaj klorofila lista i neto stopu fotosinteze u klijancima i mladim biljkama pa to najčešće rezultirati inhibicijom rasta, smanjenom gustoćom usjeva, žućenjem, uvenućem i nekrozom lišća, ili čak smrću mladih biljaka.

Dakle, kako ćete znati ima li šteta od hladnog stresa na vašem usjevu? Budite strpljivi. Nitko ne voli čuti "pričekajmo i vidimo", ali to je neophodno. Niske proljetne temperature mogu rast i razvoj kukuruza i soje značajno usporiti u odnosnu na ono što mnogi doživljavaju kao normalan start tih usjeva u ovo doba godine, pa je potrebno strpljenje u provjeri porasta i razvoja usjeva.

Zbog toga je mudro prije sjetve provjeriti temperature tla rano ujutro i vremensku prognozu te uzeti u obzir da vlažna tla ili polja, s više ostataka usjeva najčešće imaju nižu temperature u odnosu na sušnija ili polja s manje ostataka usjeva. Također, važno je provjeriti toleranciji na hladnoću hibrida kukuruza kojeg namjeravate sijati. Imajte na umu da se hibridi razlikuju u toleranciji na hladnoću te uvažiti rezultate ispitivanja tzv. hladne klijavosti, naravno ako su takvi testovi obavljeni. Naime, test hladne klijavosti ne samo da pokazuje postotak tolerantnog sjemena u uzorku, već odražava i njegovu sposobnost da proizvedu normalne biljke u manje optimalnim uvjetima uzgoja.


Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevaju produktivnosti tala, izradi gnoj­idbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata poljoprivrednih istraživanja. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.

Ažurirano: 11.06.2024.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!



Znanje je bogatstvo (Petronije);

Znanje je moć (F. Bacon);

Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica);

Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat);

Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica);

Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica);

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica);

Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie);

Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche);

Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica);

Ne planirati znači planirati neuspjeh (B. Franklin);

Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije);

Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica);

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (P. Eliar);

Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica;

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein);

Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica).

OSIJEK Vremenska prognoza