Tlo i biljka
web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja
Logo "Tlo i biljka"

Logo "Tlo i biljka"

Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

 

 

 


tlo-i-biljka.eu

 

 


Novi prilozi


 

Tekstovi

Svi tekstovi


 

Zanimljivosti i inovacije

Sve zanimljivosti i inovacije


 

Slike naše poljoprivrede
(dobro i loše u biljnoj proizvodnji)

(Ažurirano: 07.05.2024.)

 


 

Zašto je hodanje zdravo?

Izbor videozapisa šetnji i planinarenja:

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka čija je namjena pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se redovito susrećete i borite.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem kako moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih čimbenika koji izravno i/ili neizravno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, kao i za druge namjene.


U fokusu: Značaj organofosforne remineralizacije u tlu

Fosfor je neophodan element svih živih organizama, nezamjenjiv u metabolizmu (prometu tvari i energije) i reprodukciji. Najveći problem gnojidbe fosforom je u niskoj agronomskoj efikasnosti P-gnojiva jer se fosfor unesen u tlo brzo kemijski veže gradeći brzo slabo topljive, a zatim i teško teško usvojive oblike (tzv. kemijska fiksacija), podjednako brzo u kiseloj kao i alkalnoj sredini. Naime, u karbonatnoj sredini, odnosno alkalnim tlima, gradi sekundarne i posve netopljive tercijarne Ca-fosfate, a u kiselim s željezom i aluminijem brzo gradi posve netopljive Al i Fe-fosfate, osobito uz izostanak tzv. humat efekta zbog sadržaj kiselog humusa sa slabim kelatizirajućim potencijalom. Hladni stres na kukuruzu 2024. Zmajevac

Tlo je vrlo složen i heterogen sustav, što omogućuje iznimnu raznolikost i uvjete života biljkama, životinjama i mikroorganizmima koji imaju ključnu ulogu u funkcioniranju ekosustava tla. Njihova uloga je nezamjenjiva u ciklusima neophodnih (esencijalnih) elemenata ishrane u tlu te utječu na zdravlje i produktivnost tla, održavanje homeostaze (stabilne ravnoteže) različitih ekosustava i globalne klimatske promjene. Međutim, potrebno je još jednom naglasiti kako je usvajanje i mineralnih oblika fosfora (fosfata) mnogo niže u odnosu na dušik i kalij pa agronomska efikasnost P-gnojiva nikad ne prelazi 30 % i uglavnom je mnogo niža. obzirom na pH tla kao i druga kemijsko-fizikalna svojstva tla (npr. tekstura, vrsta glinenih minerala i druge uvjete (P-retrogradacije).

Većina istraživanja o sudbini fosfora primijenjenog gnojidbom fokusirana je na u mineralne (anorganske) spojeve pokazujući da se većina adsorbira na površini čestica tla što jako smanjuje njegovu biljkama.

S druge strane, vezani organski fosfor na glinene minerale ne utječe nužno na njegovu raspoloživost jer je podložan mineralizaciji a je regeneracija do bioraspoloživog fosfata enzimima fosfatazama iz organofosfornih spojeva ključan proces u globalnom fosfornom ciklusu. Naime, opće svojstvo bakterija je sposobnost prevladavanja oskudice anorganskog P ekspresijom različitih gena koji kodiraju i pokreću reakcije mineralizacije organskog fosfora tla.


U fokusu: Kristaloni i njihova primjena

Kukuruz je vrlo osjetljiv na temperature ispod 10'C, osobito u klijanju i nicanju, što može dovesti do zastoja u rastu te znatnih šteta i konačno do manjeg prinosa. Budući da postoje među hibridima kukuruza velike razlike u morfološkim i fiziološkim promjenama uzrokovanim hladnim stresom, niske temperature različito utječu na njihovo klijanje i nicanje te porast mladih biljaka kukuruza može biti znatno usporen, pa i zaustavljen kad temperatura padne ispod 10'C, a najčešće prestaje na temperaturama između 6 i 8'C. Na još nižim temperaturama biljke mogu biti nepovratno oštećene. Budući kako rana sjetva kukuruza može znatno produljiti vegetaciju kukuruza što biljkama omogućuje akumuliranje dodatne biomase i povećanje prinosa pa se problem povećanja tolerancije na hladnoću kukuruza intenzivno istražuje. Međutim, tolerancija kukuruza na hladnoću je složeno svojstvo jer je kumulativna funkcija mnogih fizioloških i molekularnih putova pa je napredak spor.

Niske temperature tijekom i neposredno nakon sjetve mogu smanjiti visinu biljke, duljinu korijena, sposobnost korijena da usvaja mineralne hranjive tvari, sadržaj klorofila lista i neto stopu fotosinteze u klijancima i mladim biljkama pa to najčešće rezultirati inhibicijom rasta, smanjenom gustoćom usjeva, žućenjem, uvenućem i nekrozom lišća, ili čak smrću mladih biljaka.Primjena kristalona

Dakle, kako ćete znati ima li šteta od hladnog stresa na vašem usjevu? Budite strpljivi. Nitko ne voli čuti "pričekajmo i vidimo", ali to je neophodno. Niske proljetne temperature mogu rast i razvoj kukuruza i soje značajno usporiti u odnosnu na ono što mnogi doživljavaju kao normalan start tih usjeva u ovo doba godine, pa je potrebno strpljenje u provjeri porasta i razvoja usjeva.

 Zbog toga je mudro prije sjetve provjeriti temperature tla rano ujutro i vremensku prognozu te uzeti u obzir da vlažna tla ili polja, s više ostataka usjeva najčešće imaju nižu temperature u odnosu na sušnija ili polja s manje ostataka usjeva. Također, važno je provjeriti toleranciji na hladnoću hibrida kukuruza kojeg namjeravate sijati. Imajte na umu da se hibridi razlikuju u toleranciji na hladnoću te uvažiti rezultate ispitivanja tzv. hladne klijavosti, naravno ako su takvi testovi obavljeni. Naime, test hladne klijavosti ne samo da pokazuje postotak tolerantnog sjemena u uzorku, već odražava i njegovu sposobnost da proizvedu normalne biljke u manje optimalnim uvjetima uzgoja.


Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevaju produktivnosti tala, izradi gnoj­idbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta.

Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe.

Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor.

Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata poljoprivrednih istraživanja. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.

Ažurirano: 12.10.2024.
Vladimir Vukadinović©, 2016.
Sva prava pridržana!



Znanje je bogatstvo (Petronije);

Znanje je moć (F. Bacon);

Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica);

Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat);

Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica);

Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica);

Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica);

Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie);

Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche);

Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica);

Ne planirati znači planirati neuspjeh (B. Franklin);

Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije);

Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica);

Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (P. Eliar);

Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica;

Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein);

Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica).

OSIJEK Vremenska prognoza