Tlo i biljka

SOIL and PLANT

Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović

e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu

https://tlo-i-biljka.eu

Novi prilozi

Tekstovi

• Njegovo velicanstvo ugljik (2023.)

• Erozija uzrokovana obradom tla (2023.)

• Primjena umjetne inteligencije u suvremenoj biljnoj proizvodnji (2023.)

• Utjecaj strukture na plodnost tla (2023.)

• Fizikalna svojstva mineralnih gnojiva (2023.)

• Efikasnost gnojidbe dušikom i kako je povećati (2023.)

• Jesu li nanognojiva budućnost gnojidbe (2023.)

• Nova paradigma ishrane bilja (2022.)

• Racionalna i učinkovita gnojidba dušikom (2022.)

• Kako učinkovito i ekonomično gnojiti (2022.)

• Prostorni raspored biljaka, prinos i suzbijanje korova (2022.)

• Aktualni manjak vode i stanje ozimih usjeva (2022.)

• Kako da skupo gnojivo ne ugrozi biljnu proizvodnju (2022.)

• Interakcija željeza i fosfora u karbonatnim tlima (2022.)

• Očekivana visina prinosa i optimizacija gnojidbe (2022.)

• Primjena ALR-kalkulatora u kreiranju gnojidbenih preporuka (2021.)

• Šetnja Osječkom promenadom
  (QGIS; 0:42 min; HD; 24MB)

• Jankovac (Papuk)
  (Google Earth; 4:16 min; HD; 92MB)

• Šetnja gradom
  (GPX Animator; 3:04 min; HD; 66MB)

• Kamenjak (Baranjska planina)
  (Google Earth; 6:23 min; HD; 56MB)

• Ranojutarnja šetnja Osijekom
  (Google Earth; 5:28 min; HD; 71MB)

• Ivačka glavica - Papuk, ljeto
  (QGIS; 1:52 min; HD; 42MB)

• Sjeverni dravski nasip
  (GPX Animator; 2:58 min; FHD; 36MB)

• Rana jesen na Baranjskoj planini
  (GPX Animator; 2:45 min; FHD; 21 MB)

• Kotlina - Baranjska planina
  GPX Animator; 2:40 min; FHD; 19MB)

• Lijep, jesenji dan u Osijeku
  (GPX Animator; 2:41 min; FHD; 22 MB)

• Baranjska planina - Večka dolina
  (GPX Animator; 2:47 min; FHD; 21 MB)

• Papuk - Jankovac
  (Animacija Rumbo; 2:54 min; HD; 60 MB)

• Osijek - Prvomajska šetnja gradom
  (QGIS; 3:13 min; HD; 53 MB)

• Zmajevac-Trojnaš-Kraljev stol
  (GPX Animator; 2:51 min; FHD; 16 MB)

• Ranojutarnja šetnja gradom
  (GPX Animator; 4:07 min; FHD; 39 MB)

• Jutarnja šetnja gradom
  (GPX Animator; 4:43 min; FHD; 44 MB)

• Jutro na baranjskoj planini
  (GPX Animator; 3:13 min; FHD; 23 MB)

• Šetnja u ljetno jutro
  r (GPX Animato; 2:27 min; FHD; 45 MB)

• Jutarnja šetnja gradom
  (GPX Animator; 4:01 min; FHD; 30 MB)

• Vrh Papuka
  (GPX Animator; 3:08 min; FHD; 30 MB)

Misija i ciljevi

Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka koja je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore.

U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.

Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih kriterija koji direktno i/ili indirektno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, ali i za druge namjene.

Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji primjenjujući provjerene te izbjegavajući savjete koji nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, zemljišnih klimatskih indikatora biljne proizvodnje.

U fokusu: Njegovo veličanstvo ugljik

Koncentracija ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi porasla je od predindustrijskog doba (1850. god.) s ~280 ppm (parts per million) na trenutno (04.07.2023.) ~422,78 ppm (0.042278 %), ili čak za 50,99 % i trenutno raste po stopi od ~2,79 % ili 0,66  ppm godišnje. Povećanje emisije CO2 neposredna je posljedica sve većeg korištenja fosilnih goriva, krčenja šuma koje fotosintezom usvajaju i ugrađuju ugljik u organsku tvar (tzv. sekvestracija C), spaljivanja biomase, odnosno žetvenih ostataka, regulacije tresetišta i močvara i dr. Biosfera, iako samo tanak sloj na površini Zemlje, nezamjenjiv je transformator energije Sunca u kemijsku energiju organskih, odnosno ugljikovih spojeva jer je fotosinteza jedinstven fizikalno-kemijski mehanizam energetskog inputa kojim biljke, alge i fotosintetske bakterije koriste svjetlosnu energiju za sintezu organske tvari. To je temeljni fiziološki proces koji omogućuje cjelokupan život na Zemlji, ali se samo neznatan dio fotosintetske produkcije koristi kao hrana, a ostatak kao gorivo ili sirovina za industriju i dr. Velik značaj fotosinteze je održavanja ciklusa kruženja ugljika i drugih elemenata u prirodi.

Sve brže klimatske promjene, nestašica hrane i vode te rastuća populacija globalni su problemi, a do 2050. godine na Zemlji će živjeti 2 milijardi ljudi više (trenutno nas ima 8.043.419.800, 10. srpnja 2023. u 08:00h) za koje treba osigurati dovoljno hrane. Posljedično, intenziviranje poljoprivredne proizvodnje na sve manjim površinama uz sve veću potrošnju mesa i mliječnih proizvoda te uz stagnaciju povećanja proizvodnje najvažnijih prehrambenih usjeva i sve veću proizvodnju usjeva za biogoriva (trenutno uzgajanih na ~9 % poljoprivrednih površina) utječu na brz porast koncentracije ugljika u atmosferi, ubrzavaju klimatske pojave i sve češće klimatske ekscesa (toplotne udare, suše, poplave, oluje, grad i dr.). Ideja i kako iznaći rješenje ima više, ali većina ih zahtjeva radikalne promjene u metabolizmu biljaka (npr. poboljšanje efikasnosti fotosinteze, bolje iskorištavanje povećanja konc. CO2 u atmosferi, bržu i bolju raspodjelu fotosintata unutar biljaka, bolju interakciju biljaka i mikroorganizama, povezivanje C3 i efikasnije C4-fotosinteze, genomska istraživanja i kreiranje kultivara tolerantnijih na stresna okruženja i dr.).

Organska tvar je ključna komponenta tla koja utječe na njegova fizička, kemijska i biološka svojstva, uvelike doprinoseći njegovom pravilnom funkcioniranju o kojem ovise ljudska društva. Ona povećava plodnost tla poboljšavajući njegovu strukturu, utječe na zadržavanje vode i hranjivih tvari u rizosferi, smanjuje eroziju što poboljšava kvalitetu podzemne i površinske slatke vode. Od početaka povijesti ljudi su shvatili da poljoprivredna proizvodnja iscrpljuje produktivnost tla i sposobnost proizvodnje hrane, ali tek u novijoj povijesti produktivnost tla čvrsto se povezuje s razinom organske tvari u njemu, pri čemu treba razlikovati ukupni ugljik (TOC; Total Organic Carbon) koji je pohranjen u organskoj tvari tla (SOM; Soil Organic Matter) te C u tlu (SOC; Soil Organic Carbon) čini prosječno 58 % organske tvari tla (SOM).
Općenito, poljoprivredno zemljište je globalno oskudan resurs te je zbog porasta broja stanovnika, njegove degradacije, onečišćenja, krčenja šuma, erozije i širenja pustinja (dezertifikacije), učinka klimatskih promjena, urbanizacije i dr. na raspolaganju sve manje poljoprivrednog, posebice plodnog tla, pri čemu na raspoloživo zemljište konkuriraju i drugi brojni korisnici (urbanizacija, infrastruktura, rekreacija itd.).

Postoji veliki izbor spojeva na zemlji koji sadrže ugljik, ali ne djeluju svi pozitivno na plodnost tla i povećanje prinosa. Npr., urea [CO(NH2)2] sadrži jedan atom ugljika na svaka dva atoma dušika, ali gnojidba ureom koristi biljkama zbog dušika, a ne ugljika, kisika ili vodika. Zatim, primjena komposta, žetvenih ostataka, biougljena i sličnih materijala osigurava energetski bogate spojeve za mikroorganizme i tvorbu humusa, ali unosi i hranjive tvari u tlo te mogu imati i različite biostimulacijske učinke. Stoga je obogaćivanje tla ugljikom bolje uraditi promjenom poljoprivredne prakse kao što je primjena reducirane obrade, sjetva siderata, uključujući međuusjeve, odnosno ne ostavljati tlo „golim”, zaoravanje žetvenih ostataka, primjena organskih i kompostiranih gnojiva i drugim načinima koji pospješuju rast biljaka i jačaju biogenost tla.

OSIJEK Vremenska prognoza