![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() Tlo i biljka web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja |
Tlo i biljka SOIL and PLANT Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu
Novi prilozi
Tekstovi
Zanimljivosti i inovacije
(dobro i loše u biljnoj proizvodnji)
Hodanjem do zdravlja
Tekst: Zašto je hodanje zdravo?
|
Misija i ciljevi
Poštovani poljoprivredni proizvođači,
studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite
bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima,
učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije,
pred Vama je osobna web stranica
Tlo i biljka.
Stranica je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima,
posebice ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju
mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji
s kojima se svakodnevno susreću i bore. U našoj
suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj
poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo
stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom
rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno
primjenjuju u razvijenim poljoprivredama, te umjesto da
napredujemo, mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim
dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i
stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja
zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije,
fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke
tehnologije, može pomoći svima koji često postavljaju pitanja
kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi
se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili.
Poljoprivreda je najvažniji
dio globalnog gospodarstva jer proizvodi i osigurava
hranu, ali je istovremeno
Nanočestice mogu zbog male veličine, ali i novih,
neprovjerenih proizvodnih kemijskih i fizikalnih
postupaka, dublje prodrijeti u biološke sustave i
predstavljati veliku potencijalnu opasnost jer je
njihova toksičnostjoš uvijek nedovoljno istražena i
nedovoljno poznata
te je njihova
nanotoksičnost izvor
opravdane zabrinutosti, kako za zdravlje ljudi, tako i
za okoliš. Također, trenutačno još nigdje ne postoji
odgovarajuće zakonodavstvo niti sustav upravljanja
rizikom za praćenje opasnosti od upotrebe nanognojiva.
Osim
toga, znatno viša cijena nanognojiva i nanopesticida u
usporedbi s konvencionalnim agrokemikalija te činjenica
da ne postoji standardizacija, niti standardne
formulacije za primjenu nanoagrokemikalije
rezultira u istraživanjima vrlo različitim učincima na
iste biljke u različitim agroekološkim područjima. Gnojidba usjeva ima ključnu
ulogu u postizanju visokih i kvalitetnih prinosa,
odnosno dovoljno hrane za ljude i stoku te je stoga
najveći izazov biljne
proizvodnje unapređenje gnojidbe, odnosno povećanje
usvajanje elemenata ishrane, njihov manji zaostatak u
tlu, kao i gubitak iz tla
procesima ispiranja, volatizacije,
denitrifikacije, kemijske, fizičke i biološke fiksacije,
što se odnosi jednako na organska i mineralna gnojiva.
Odgovorna ishrana
bilja mora osigurati primarnu produkciju organske tvari
na održiv način, povećavajući sposobnost Zemlje da
podrži zdrav život te promjena
paradigme zahtijeva korištenje svih dostupnih organskih
i anorganskih gnojiva visoke agronomske efikasnost koja
moraju biti prilagođene specifičnostima različitih
agroekosustava.
Nova paradigma ishrane bilja
uključuje pet glavnih ciljeva koji se mogu ostvariti
primjenom šest kompleksnih postupaka (Slika 1.) koji su
usmjereni na (1) održivu praksu primjene biljnih
hraniva, (2) digitalna rješenja u ishrani usjeva,
(3) recikliranju i obnovi hranjivih tvari te održanju
plodnosti tla, (4) uzgoju hranjivijih usjeva,
(5)
korištenju novih vrsta klimatski pametna gnojiva i
(6)
ubrzanoj primjeni novih saznanja i inovacija za
postizanje veće produktivnosti na zdravom tlu.
Umjesto plodnosti u
znanstveno-stručnoj sredini sve češće se primjenjuje
izraz pogodnost tla, a u proizvođačkom miljeu zdravlje
tla,
koje je neophodno za visoku produktivnost
poljoprivrednih i prirodnih ekoloških sustava, kao i
održivo korištenje zemljišnih resursa danas, kao i u
budućnosti.
Zdravlje tla se ne može
odrediti mjerenjem samo prinosa usjeva, količinom
raspoloživih hraniva u tlu ili bilo kojeg drugog
pojedinačnog atributa tla, niti se može izravno mjeriti
te se stoga procjenjuju pokazateljima (indikatorima
zdravlja)
pa buduća
istraživanja moraju rješavati konkretne probleme
povezujući znanstvena dostignuća s praktičnim
inovacijama u agrotehnologiji. Planirani ciljevi nove
paradigme ishrane bilja i njihovo ostvarivanje mogu se
postići unutar jedne generacije uz veća ulaganja i
usklađenim naporima svih aktera kroz strategije koje
integriraju novo znanja, efikasnije prakse proizvodnje
zdravije hrane, manje rasipanja, više recikliranja i
odgovarajuću razinu trgovine. |
Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta. Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe. Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursiu kojima je i prvi autor. Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata istraživanja, od kojih su neki i prezentirani na ovoj web stranici. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi.
Ažurirano: 26.01.2023.
Znanje je bogatstvo (Petronije) Znanje je moć (Francis Bacon); Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica); Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat); Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica); Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica); Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica); Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie); Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche); Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica); Ne planirati znači planirati neuspjeh (Benjamin Franklin); Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije); Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica); Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar); Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica; Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein); Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica). |