![]() ![]() ![]() ![]() Tlo i biljka web stranica o zemljišnim resursima, ishrani i gnojidbi bilja |
![]() |
Tlo i biljka SOIL and PLANT Prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović e-mail: vladimir@tlo-i-biljka.eu
Novi prilozi
Tekstovi
Zanimljivosti i inovacije
(dobro i loše u biljnoj proizvodnji)
Hodanjem do zdravlja
Tekst: Zašto je hodanje zdravo? (QGIS; 42 s; 720p; 24MB) |
Misija i ciljevi Poštovani poljoprivredni proizvođači, studenti, hobi poljoprivrednici i svi ostali koji se bavite bilinogojstvom, a želite upotpuniti svoje znanje o tlu, usjevima, učinkovitoj i suvremenoj agrotehnici i praksi biljne produkcije, pred Vama je osobna web stranica Tlo i biljka koja je prvenstveno namijenjena poljoprivrednim proizvođačima ratarima, povrćarima i voćarima kao pomoć u rješavanju mnogobrojnih i različitih poteškoća u aktualnoj biljnoj proizvodnji s kojima se svakodnevno susreću i bore. U našoj suvremenoj biljnoj proizvodnji, kao uostalom i cjelokupnoj poljoprivredi, ima previše lutanja, pogrešaka i zabluda, a premalo stručnog znanja utemeljenog na sustavnom stručno-znanstvenom rješavanju problema, inovacijama koje se već široko i uspješno primjenjuju u razvijenim poljoprivredama te umjesto da napredujemo mi stagniramo i sve više zaostajemo za svjetskim dostignućima. Zbog toga, vjerujem da moje dugogodišnje iskustvo i stručno znanje, utemeljeno na brojnim istraživanja iz područja zemljišnih resursa, agrokemije, ishrane bilja, fertilizacije, fiziologije i ekofiziologije bilja, GIS-a i informatičke tehnologije može pomoći svima koji često postavljaju pitanja kako i zašto promišljajući što treba promijeniti da bi se njihov rad, vrijeme i uložena sredstva oplodili. Tlo je uvjetno obnovljiv prirodni resurs, kompleksan sustav koji funkcionira kao reaktor, transformator i integrator (sunčevog zračenje, atmosfere, površinskih i podzemnih voda, bioloških resursa i dr.), medij interakcije sfera (litosfere, atmosfere, biosfere i hidrosfere), medij produkcije biomase za ljudsku i stočnu hranu, industrijskih sirovina i alternativne energije, skladište topline, vode, biljnih hraniva, a u nekim slučajevima i otpada iz različitih izvora. Ono je i pufer velikog kapaciteta koji može prevenirati ili ublažiti nepovoljne ekološke utjecaje, prirodni je filtar koji može spriječiti onečišćenja podzemnih voda, značajno je za varijabilnost gena i važan element bioraznolikosti. Također, tlo je konzervator i nositelj prirodne i ljudske baštine pa je gospodarenje zemljištem jedno je od najvažnijih kriterija koji direktno i/ili indirektno utječu na kakvoću života. Budući da je zdravlje tla njegovo ključno svojstvo koje se ne može izravno mjeriti, niti se mogu u kratkom ljudskom vijeku utvrditi značajne promjene njegove produktivnosti, moramo naučiti kako zemljišne resurse mudro i odgovorno koristiti u proizvodnji hrane, ali i za druge namjene. Posjetiteljima web stranice stavljam na raspolaganje veći broj vlastitih, edukativnih i stručnih tekstova, knjiga, računalnih programa i više namjenskih karata izrađenih u GIS-u kako bi mogli što bolje definirati svoje proizvodne uvjete i prisutna ograničenja/limite u biljnoj proizvodnji primjenjujući provjerene te izbjegavajući savjete koji nisu utemeljeni na poznavanju lokalnih biljnih, zemljišnih klimatskih indikatora biljne proizvodnje. U fokusu: Utjecaj strukture na plodnost tla Struktura tla podrazumijeva prostornu organizaciju agregiranih krutih čestica i rezultirajući složeni sistem pora i s pravom se smatra veoma kompleksnom kvalitetom tla jer određuje smjer i intenzitet većine fizičkih, kemijskih i bioloških procesa, kako u prirodnim, tako i antropogenim tlima. Od strukture ovisi transport vode i hraniva, zadržavanje vodene faze u tlu, plinova i topline, usmjeravanje proliferacije korijenja, regulacija mikrobiološke aktivnost, odnosno razgradnja organske tvari te sinteza i akumulacija humusa. To je inherentno, vrlo složeno i dinamično svojstvo tla jer je promjenjivo pod utjecajem vlage, temperature, biološke aktivnosti i obrade, ali i zbog heterogenosti čestica po veličini, obliku i kemijskoj prirodi koje povezuju različiti mehanizmi u agregate tla. Otuda su tekstura (veličina čestica) i struktura tla međusobno čvrsto povezana svojstva tla i predstavljaju ključan pokazatelj njegove plodnosti. Ukratko, struktura tla je u suštini organizacija i raspored čestica tla zajedno s rezultirajućim složenim sistemom pora. Njena organizacija je hijerarhijska jer se različite primarne čestice povezuju zajedno u sekundarne čestice, a male sekundarne čestice se spajaju u veće čestice ili agregate. Priroda strukture tla je izrazito dinamična i neprestano se mijenja kao odgovor na različite unutarnje i vanjske uvjete u tlu. ![]() Veoma je važno poznavati fizikalna, kemijska i biološka ograničenja tla za biljnu proizvodnju koja se najsigurnije determiniraju laboratorijskim analizama reprezentativnih uzoraka tla kako bi se što pouzdanije utvrdila potreba za gnojidbom, popravkama tla (kalcizacija, humizacija, fosfatizacija i dr.) i potrebom navodnjavanja. Budući da se fizikalna svojstva tla zapažaju vizualno, osobito struktura, ili jednostavnom provjerom, npr. feel testom pa mnogi poljoprivredni proizvođači često pogrešno determiniraju njihova svojstva temeljem iskustva u obradi, ukorjenjivanju bilja, brzini sušenja tla ili sposobnosti da zadržavaju vlagu i dr. što rezultira pogreškama u obradi i gnojidbi. Često primjenjivana i efikasna metoda je unos organske tvari u tlo (pravilna primjena mineralnih i organskih gnojiva, češća organska i zelena gnojidba, primjenu komposta, uvođenje šireg plodoreda koji uključuje i sjetvu jednogodišnjih krmnih kultura i mahunarki, uzgoj postrnih i međurednih usjeva, obavezno zaoravanje žetvenih ostataka, reducirana ili no-till obrada, popravke tla (npr. kalcizacija, sulfatizacija, fosfatizacija i dr.), primjena mikroelemenata, redovita agrokemijska analiza tla i dr.). Zatim, vrlo dubokim oranjem (rigolanjem) moguće je izmiješati dublje slojeve tla s površinskim te tako izmijeniti njegov teksturni sastav kao preduvjet formiranja bolje strukture, osobito uz unos meliorativne doze organskog gnoja. U cilju uravnoteženog, ali većeg sadržaja humusa u tlu potrebno je planirati i prakticirati smjenu usjeva tako da one koji osiromašuju tlo humusom smjenjuju oni koji ga obogaćuju. U fokusu: Fizikalna svojstva mineralnih gnojiva Na početku moderne poljoprivrede većina gnojiva nije bila idealna, ali s boljim razumijevanjem učinka hranjivih tvari i granulacijom mineralnih (i svih drugih gnojiva) prema preciznim specifikacijama proizvoda danas raspolažemo s gnojivima koja kad se primjenjuju prema agrotehničkim normama imaju očekivano visok učinak. Najvažnije mjerilo kojim se ocjenjuje kakvoća gnojiva je učinak na visinu priroda u odnosu na vrstu usjeva, klimatske prilike i agrotehničke mjere. Budući da je kod nekih poljoprivrednih vrsta kvaliteta važnija od prinosa, ili su podjednako značajni, djelovanje gnojiva na svojstva proizvoda također je njihova važna odlika. U tom smislu, pored količine aktivne tvari, kemijski oblik hraniva u gnojivu i njihov omjer (formulacija) imaju svakako veliki značaj. Kvalitetno gnojiva mora imati određena i homogena kemijska i fizikalna svojstva čestica (partikla, granula, prila ili peleta), postojanu i poznatu čvrstoću čestica radi strojne primjene, određenu i poznatu brzinu raspadanja u tlu (razlaganja, pokretljivosti hraniva, gubitaka u podzemne vode ili atmosferu i dr.), ne smije dolaziti u skladištenju do sljepljivanja ili razdvajanje pojedinih čestica (tzv. segregacije zbog različite veličine i/ili vrste čestice) te smanjenog protoka kroz cijevi ili sonde za deponiranje u tlo. U biljnoj proizvodnji gnojidba se provodi s više tipova mehaničkih uređaja ili aplikatora koje čine dvije vrste poljoprivrednih oruđa od koji se zahtjeva što točnija dozacija i ravnomjerna distribucija gnojiva, a od deponatora (ulagača gnojiva u tlo) da što manje utječu na narušavanje tla oko sjemena i polažu precizno gnojivo pored ili ispod sjemena kako bi se izbjegla mogućnost sušenja tla uz sjeme i solnog stresa zbog porasta osmotskog tlaka vodene faze tla što može oštetiti klijanje sjemena ili štetno utjecati na mlade biljke. Također, raspodjeljivači moraju osigurati ravnomjernu raspodjelu gnojiva po parceli s obje strane linije kretanja traktora. U suvremenoj biljnoj proizvodnji sve češće se primjena gnojiva usklađuje sa ekonomskim i ekološkim principima optimizacije s ciljem smanjivanja ulaznih troškova uz minimalizaciju ekološke štete zagađenjem, tla, atmosfere, podzemnih i površinskih voda što uključuje varijabilnu gnojidbu s promjenjivom dozom te se zbog efikasnosti i ušteda sve se više primjenjuju VRF aplikatori koji omogućuju varijabilnu primjenu gnojiva uz smanjenje i do 40 % doze u odnosu na konvencionalnu gnojidbu. |
Vladimir Vukadinović (Našice, 1948.), umirovljeni je redoviti profesor Ishrane bilja u trajnom zvanju Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku. Cijeli radni vijek proveo je kao istraživač i sveučilišni nastavnik baveći se prvenstveno Ishranom bilja, osobito problemima ishrane dušikom i kalijem, kako usjeva tako i trajnih nasada, te proučavajući zemljišne resurse s aspekta produktivnosti tla, potrebu gnojidbe i različite faktore ograničenja biljne proizvodnje. Pojavom informatičke tehnologije devedesetih godina svoja istraživanja i rezultate testira kreiranjem vlastitih kompjutorskih modela, računalnim analitičkim i statističkim programima i GIS-om kao pomoć u razumijevanju produktivnosti tala, izradi gnojidbenih preporuka za usjeve, povrće i trajne nasade te u donošenju odluka o popravkama i rajonizaciji zemljišta. Vladimir Vukadinović diplomirao je na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu 1971. god. na genetici, a magistrirao 1978. god. na Fiziologiji biljaka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, što je njegovim istraživanjima dalo specifičan fiziološki štih u kojima su potrebe biljaka za rast, razvitak i tvorbu prinosa iznad, ili jednake po važnosti agroekološkom i agrotehničkom aspektu biljne produkcije. Doktorirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijek 1981. god. na problemima sinteze i akumulacije saharoze korijenom šećerne repe. Radeći cijeli svoj radni vijek (1971.-2014.) na istraživanjima, prvo u Zavodu za Agrokemiju (1971-1976.) kao stručni suradnik, a nakon toga u nastavi predmeta Ishrane bilja, Fertilizacije Fiziologije bilja, Ekofiziologije bilja, Primjene kompjutora u poljoprivredi i Zemljišnih resursa (1976.-2014.), prof. dr. Vladimir Vukadinović objavio je više od 150 znanstvenih članaka, više skripti i udžbenika, od kojih su najznačnije knjige Ishrana bilja (3 izdanja), Ekofiziologija bilja, Filozofija gnojidbe, Tlo, gnojidba i prinos i Zemljišni resursi u kojima je i prvi autor. Posao sveučilišnog profesora smatra pozivom, pa i sad u mirovini pokušava pomoći poljoprivrednim proizvođačima, doktorantima, magistrantima i studentima u razumijevanju i rješavanju problema biljne proizvodnje. Stoga je izradio niz kompjutorskih programa i modela za potrebe ishrane bilja, GIS namjenskih karata, kao i programa za statističku obradu rezultata poljoprivrednih istraživanja. Utemeljitelj je i prvi predavač nastavnih predmeta na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku Fiziologija bilja, Ekofiziologija, Primjena kompjutora u poljoprivredi i Zemljišni resursi na kojima je, kao i na Ishrani bilja odgojio i ostavio nasljednike, koji su sada već redom sveučilišni profesori. Također, utemeljio je poslijediplomski studij (magisterij i doktorat) u znanstvenoj grani Agrokemija, napisao je i publicirao niz stručnih članaka, savjetovao biljne proizvođače putem interneta te održao veliki broj predavanja proizvođačima, što i sada radi. Ažurirano:
24.05.2023.
Znanje je bogatstvo (Petronije) Znanje je moć (Francis Bacon); Mnogi znaju mnogo, ali nitko ne zna sve (lat. poslovica); Iskustvo je najbolja škola, samo što je školarina vrlo skupa (Sokrat); Znanje je blago bez težine i nikad ga nema toliko da bude preteško (kineska poslovica); Kako siješ tako ćeš i žeti (lat. poslovica); Pet minuta pomoći više je nego deset dana sućuti (rumunjska poslovica); Tajna uspjeha je samo u tome da se pokreneš (A. Christie); Čovjek koji je prestar učiti, vjerojatno je uvijek bio prestar za učenje (F. W. Nietzsche); Učenje je kao plivanje uz vodu. Na trenutak stani i već se vraćaš (kineska poslovica); Ne planirati znači planirati neuspjeh (Benjamin Franklin); Tko ne ispravi pogrešku, radi novu (Konfučije); Sigurno je sve čitati, ali ne i svemu vjerovati (lat. poslovica); Nije stvar u tome da misliš, nego da znaš (Paul Eliar); Učitelji ti otvaraju vrata, ali moraš ući sam (kineska poslovica; Puno je teže razbiti predrasudu nego atom (A. Einstein); Čovjek uči dok je živ (lat. poslovica). |